NOVA DEBATA

Večeras u Ekoviziji: Vjetropark Brajići

Dok se ovih dana u javnosti komentariše “slučaj Možura”, čini se da se otvara nova velika debata u vezi sa crnogorskom zelenom elektro-energetskom tranzicijom. Opet su tema vjetroelektrane, ovog puta budvanske. Investiciju tešku preko 100 miliona eura ne prihvata veliki broj mještana, koji su pokrenuli javnu kampanju protiv vjetroturbina.

Večeras u Ekoviziji u 21:40 pogledajte priču o planiranom vjetroparku na brdima iznad budvanske i barske rivijere, koje planira da gradi njemačka kompanija WPD, globalni gigant, koji 25 godina projektuje vjetroparkove i solarne parkove. WPD je do sada instalirala više od 2400 vjetroturbina, broji preko 3200 zaposlenih u 28 zemalja i uspješno decenijama koristi energiju vjetra i sunca u Evropi, Americi i Aziji. Dio konzorciuma WPD Group je podgorička firma “Vjetroelektrana Budva”, koja tvrdi da je posao jasan, čist, isplativ i veoma poželjan za zemlju poput Crne Gore, koja je na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji strateški zacrtala put ka zelenoj tranziciji.

Direktor “Vjetroelektrana Budva” Golub Senić objasnio je da je WPD prepoznao Crnu Goru kao državu sa velikim potencijalom za razvoj projekata zelene energije, te da je i prethodna i ova Vlada prepoznala vjetropark kao projekat od strateškog značaja za državu i njenu energetsku trancziciju.

Kompanija je u julu od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zatražila urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane.

Senić pojašnjava da je dosadašnja zakonska procedura uspješno arhivirana, te da je sljedeća faza prikupljanje saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave za zaštitu kulturnih dobara i izrada prostornog plana posebne namjene za ovo područje.

Vjetro park u zaleđu budvanske i barske rivijere nije prihvatljiv za mještane, koji su pokrenuil građansku peticiju i do sada prikupili skoro osam stotina potpisa, jer, kako tvrde, ne žele da gledaju vjetroturbine na brdima iznad svojih sela. Smatraju da će im devastirati ambijent, životnu sredinu, kulturne spomenike toga kraja, crkve i tvrđave.

Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj tvrdi da je “svaki projekat koji ne prihvataju mještani sporan”, uz apel da javna rasprava mora biti otvorena i transparentna, uz puno uvažavanje stava ljudi koji žive u tom kraju.

Nakon skoro 10 godina planiranja i istraživanja, kompanija “Vjetroelektrana Budva” je pobijedila na tenderu, uz ponudu od 101,3 miliona eura. Sve se to dešavalo za vrijeme prošle vlade. Novoj izvršnoj vlasti nije bilo ništa sporno u dotadašnjoj proceduri, te se projekat, poput istraživanja nafte u našem moru, našao na listi čistih i dobrih poslova prethodne administracije.

Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija objašnjava da projekat vjetroelektrana na Paštrovačkoj gori “nije predviđen po povlašćenim uslovima”, te da država nije obavezna da preko građana ili budžeta finansira rad ove elektrane. Po njemu je posao jasan i čist, jer će investitor biti izložen tržištu.

On je pojasnio da se investitor obavezao da će vjetroelektrana proizvoditi 100 megavata električne energije, te da će zakup zemljišta plaćati dva i po eura po kvadratu, što državi donosi pola miliona eura godišnje, uz naknade za opštinu Budva po osnovu poreza na neporektnosti.

Direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara saopštio nam je da do sada Uprava nije kontaktirana u vezi sa ovim projektom, te da se ponavlja praksa promovisanja investicija, bez prethodne konsultacije institucija koje bi trbelao da procijene njen uticaj na kulturnu baštinu I biodiverzitet. Informacije o investiciji nemaju ni u Agenciji za zaštitu životne sredine, potvrdio nam je direktor Agencije Milan Gazdić

U večerašnjoj Ekoviziji saznajte i kakav uticaj vjetroelektrana može imati na mikroklimu prostora i može li biti smetnja avionima koji prelijeću iznad ovog prostora prilikom slijetanja na tivatski aerodrom.

Danijel Garić, RTCG