- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
03. 12. 2025. 11:43
Švajcarski list: U Hrvatskoj rastu brige zbog desnog ekstremizma
Članak pod naslovom „U Hrvatskoj raste zabrinutost zbog desnog ekstremizma“, autor započinje konstatacijom da ta zemlja važi za „uzornu članicu“ Evropske unije koja se „poslušno drži spoljnopolitičkih direktiva Brisela“ i podržava sankcije Rusiji ili daje podršku Ukrajini.
Istovremeno je, kako se dodaje, Hrvatska sa svojih 1.800 kilometara obale „jeftina i ljupka alternativa italijanskoj obali“. Međutim, kako se primećuje u članku, „to je idila koja vara“.
Srpska manjina – cilj napada
Autor članka ukazuje na antifašističke demonstracije poslednjih dana na kojima su učesnici „protestovali protiv desnog ekstremizma i revizije ili čak veličanja fašističke prošlosti Hrvatske“.
„Da su te pojave postale opasnost za građanke i građane Hrvatske pokazalo se u nedeljama pre toga“, navodi autor i nabraja napade i incidente u kojima su pripadnici srpske manjine bili cilj – od Splita, preko Rijeke, do Zagreba.
Pritom se, piše, uzvikivao i pozdrav „Za dom spremni“. „Pozdrav potiče od ustaša, hrvatskih fašista koji su tokom Drugog svetskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uspostavili vazalnu državu nacističke Nemačke i ubili na hiljade Srba, Roma i Jevreja“, ukazuje Noje cirher cajtung.
Mešanje Drugog svetskog i Domovinskog rata
Mogući uzrok svih tih tendencija danas u Hrvatskoj u članku se analizira ovako: „Do sada su se takvi napadi na srpsku manjinu smatrali retkim i marginalnim pojavama, iako su nacionalistički političari i aktivisti rado huškali protiv Srbije ili hrvatskih Srba. Posmatrači zato kao povod za najnovije napade vide jedan konkretan događaj – veliki koncert Marka Perkovića, alijas ’Tompsona’ početkom jula u Zagrebu. Taj događaj verovatno je ojačao uverenja osoba motivisanih ekstremnom desnicom i povećao njihovu spremnost za delovanje protiv srpske manjine.“
U tekstu se navodi da je Tompson tokom rata devedesetih svojim pesmama podizao borbeni moral, a pritom se služio motivima i sloganima iz Drugog svetskog rata.
„Upravo u toj izmešanosti Drugog svetskog rata i rata u Hrvatskoj leži ključni problem – dok demonstranti od nedelje i levi političari traže zabranu pozdrava ’Za dom spremni’ i jasno distanciranje od fašističke prošlosti, konzervativni političari poput premijera Andreja Plenkovića brane taj pozdrav kao deo ’domovinskog rata’, kako Hrvatska zvanično zove rat protiv Srbije od 1991. do 1995. godine.“
Plenković odbacuje optužbe
U članku se navodi da je Plenković, isto kao i predsednik Zoran Milanović, osudio najnovije napade na pripadnike srpske manjine, ali da istovremeno negira da je u Hrvatskoj došlo do istorijskog revizionizma ili da postoji problem veličanja fašističke prošlosti.
„On (Plenković) je ubrzo nakon napada rekao: „Poslednjih meseci videli smo histeričnu reakciju levice, koja nakon koncerta u Zagrebu svuda vidi revizionizam istorije i veličanje ustaša. Ta reakcija samo vodi podeli našeg društva.“ Odbacio je i optužbe levih političara ili aktivista da su on ili njegova stranka podsticali taj revizionizam.