Ralf Bozen  [ DW ]

25. 11. 2025. 10:11

Vraćanje sirijskih izbjeglica – šta to znači za Njemačku?

U Njemačkoj se ponovo rasplamsala rasprava o povratku i deportacijama sirijskih izbjeglica. Nakon više od deset godina građanskog rata, u pojedinim djelovima Sirije nazire se izvjesna stabilizacija. Istovremeno raste politički pritisak da se status boravka redovno provjerava, da se deportacije – naročito počinioca krivičnih djela – ubrzaju i da se podstiče dobrovoljni povratak.

Sirijke i Sirijci čine treću najveću grupu od ukupno 14,1 milion stranih državljana u Njemačkoj. Prema podacima Zavoda za statistiku Njemačke, u zemlji je početkom godine živjelo 1.544.480 sa turskim državljanstvom, 1.334.005 sa ukrajinskim državljanstvom - i 975.060 ljudi sa sirijskim državljanstvom. Njih oko 700.000 su u radno sposobnom dobu, od toga 300.000 radi, a 400.000 ne radi.

Mnogi rade u oblastima koje su od ključnog značaja za svakodnevno funkcionisanje društva: liječe i njeguju bolesne i stare u bolnicama i domovima, dostavljaju hranu i robu ili brinu o održavanju zgrada i infrastrukture.

Istovremeno, Njemačka se suočava s dubokim demografskim promjenama – stanovništvo stari, a migracija sve više postaje ekonomska nužnost.

Traženi i potrebni – Sirijci na tržištu rada

Prema izvještaju Instituta njemačke privrede 80.000 Sirijaca radi u takozvanim deficitarnim zanimanjima, u kojima je posebno teško popuniti radna mjesta. „Većina je zaposlena kao stručna radna snaga, dakle na poslovima koji u pravilu zahtjevaju završeno stručno obrazovanje. Time zaposleni iz Sirije u značajnoj mjeri doprinose ublažavanju nedostatka kvalifikovanih radnika u Njemačkoj.“

„Svako ko radi – pomaže“, kaže Herbert Briker, rukovodilac istraživačkog odjeljenja za migracije pri Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).

„Sa oko 300.000 zaposlenih i gotovo 20.000 samostalnih preduzetnika, sirijske izbjeglice daju važan doprinos njemačkom tržištu rada.“ Ipak, u odnosu na ukupno oko 45 miliona zaposlenih u Njemačkoj, njihov broj je kvantitativno mali, naglašava Briker u razgovoru za DW.

Prema njegovim podacima, oko polovine svih stranih izbjeglica radi kao kvalifikovani radnici, oko deset odsto kao specijalisti ili stručnjaci, a približno 45 odsto u pomoćnim poslovima. I ti su radnici neophodni: „Demografske promjene dovode do velike potražnje za jednostavnijim uslugama, za koje nije potrebno srednjoškolsko obrazovanje, niti stručna kvalifikacija“, objašnjava istraživač tržišta rada.

Povratak u Siriju – realnost ili mogućnost u budućnosti?

Od 2012. deportacije u Siriju praktično se ne sprovode, prije svega zbog nesigurne situacije. Zakonska zabrana deportacija ne postoji. O pravnim osnovama za eventualno brže deportacije trenutno se u zemlji vodi vrlo žustra rasprava.

Do kraja avgusta 2025. prema podacima nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, skoro 1.900 Sirijaca dobrovoljno je napustilo Njemačku uz državnu podršku. Veći talas povratka za sada se ne nazire. No to bi se moglo promijeniti ako poraste politički pritisak na migracionu politiku i ako se situacija u Siriji dodatno stabilizuje.

U tom slučaju mogli bi da se vrate i oni koji nisu došli kao izbjeglice, već sa vizom i visokom stručnom spremom. Iz Sirije potiče 7.000 lekara – što predstavlja najveću grupu stranih medicinskih stručnjaka u Njemačkoj, prema statistici Savezne ljekarske komore.

Ljekari iz Sirije: ko se osjeća dobrodošlim – ostaje

Sve više Sirijaca takođe dobija njemačko državljanstvo, njih u Njemačkoj ima oko 300.000.

„Sirijski i drugi strani ljekari veliko su obogaćenje jer su preko potrebni“, kaže kardiolog Anas Jano, načelnik odeljenja u Univerzitetskoj bolnici u Jeni. Studirao je u Damasku, 2016. došao u Njemačku s vizom i doktorirao na Rurskom univerzitetu u Bohumu, a 2022. stekao njemačko državljanstvo.

Prema njegovim riječima, poslednjih godina postignut je veliki napredak. „Od 2012. strani ljekari mogu dobiti dozvolu za stalni rad, takozvanu aprobaciju“, objašnjava Jano u razgovoru za DW. To je u velikoj mjeri olakšalo integraciju: „Tako mogu trajno da rade, da dobiju državljanstvo i doprinesu stabilnosti zdravstvenog sistema."

Prema njegovoj procjeni, danas svaki treći ili četvrti ljekar u Njemačkoj dolazi iz inostranstva.

Ipak, Jano sa zabrinutošću gleda na društvenu klimu: „Ko ovde radi, osnuje porodicu i ima djecu, želi sigurnost i prihvatanje. Ali ako se stalno govori o 'kriminalnim Sirijcima’, iako su to pojedinačni slučajevi, mnogi se osjećaju odbačeno.“ Zbog toga mnoge njegove kolege već razmišljaju o napuštanju Njemačke. „Ne radi se samo o poslu ili dozvolama, već i o osjećaju sigurnosti i poštovanja. Kada se ljudi osjećaju dobrodošlo – ostaju.“

Na pitanje o odgovornosti sirijskih stručnjaka za obnovu svoje domovine, Jano odgovara: „Svi snosimo odgovornost, jer smo tamo rođeni i odrasli.“ No to ne mora značiti trajni povratak u Siriju. Mnogo toga može se učiniti i izdaleka – kroz predavanja, finansijsku podršku ili prenos znanja. „Ideje iz njemačkog zdravstvenog sistema mogu se preneti sirijskim kolegama“, kaže Jano.

Zbog i dalje nesigurne situacije, povratak za mnoge trenutno nije opcija.

Sirijski stručnjaci – važni, ali nedovoljno iskorišćeni

Mnogi stranci, pa i Sirijci, ne mogu u potpunosti da iskoriste svoje kvalifikacije. Inženjeri često rade kao tehničari, a ljekarke kao pomoćno osoblje u njezi. Razlog su često nepriznate diplome ili nedostatak radnog iskustva u Njemačkoj.

Ciljanim podsticanjem njihove bi se sposobnosti mogle bolje iskoristiti, a praznine na tržištu rada popuniti. „Ali postupci često traju predugo“, kritikuje Herbert Briker: „Proces od podnošenja zahtjeva za azil do integracije na tržište rada traje predugo.“

Pravna sigurnost pritom je ključna: „Preduzeća nerado zapošljavaju ljude za koje ne znaju hoće li moći da ostanu. Zato je završetak procesa odobrenja azila toliko važan.“

Njemačka je sve manje privlačna

No integracija na tržište rada samo je jedna strana medalje. Privlačnost Njemačke kao odredišta takođe utiče na to koliko će stručnjaka ovdje ostati ili doći. „Ono što se često potcjenjuje jeste da promijena društvene atmosfere u Njemačkoj ima snažan efekat“, upozorava Briker, slično kao i kardiolog Anas Jano.

Tako je u poslednjih nekoliko godina došlo do znatnog pada broja kvalifikovanih radnika koji dolaze u Njemačku: „Prema istraživanju Gallup Global Poll, koje mjeri poželjna odredišta za migraciju, Njemačka je u poslednje dvije do tri godine znatno pala na svetskoj ljestvici atraktivnosti.“