Tim Šauenberg  [ DW ]

16. 11. 2025. 11:07

Njemačka: Zaštita klime u zapećku?

Dvadeset sati u avionu da bi proveo 21 sat u Brazilu. Kratkim putovanjem na klimatsku konferenciju COP30 njemački kancelar je želio da pokaže koliko mu je važna zaštita klime. Njegov klimatski bilans je, međutim, nedorečen.

„Ovih dana smo na raskrsnici“, rekao je Fridrih Merc u obraćanju svetskim liderima. Sve zemlje moraju donijeti odluku, kazao je. Radi se o odgovornom djelovanju za bezbjednost i dugoročni prosperitet.

Ipak, Merc se do sada nije istakao kao „klimatski kancelar“. Ni nastup u Brazilu to nije promijenio. Vlada, u kojoj su njegovi Demohrišćani kao i Socijaldemokrate, stavila je ekonomski rast na vrh agende.

Fokus je na njemačkoj industriji, infrastrukturi, digitalizaciji i smanjenju birokratije. Kritičari zamjeraju vladi da održivost tog rasta ima znatno manji prioritet nego ranijih godina.

Rastu sumnje u njemačke ciljeve

Njemačka se oslanja na inovacije i tehnologiju kako bi zaustavila klimatske promjene, rekao je Merc u brazilskom Belemu. Ali nije spomenuo da tehnologije za drastično smanjenje emisija u obliku obnovljivih izvora energije već odavno postoje.

Merc se, doduše, zalaže za njemačke i evropske klimatske ciljeve, ali oni nisu dovoljni da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepen u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Ipak, Njemačka se još uvijek smatra predvodnikom u zaštiti klime.

Hoće li tako ostati, sada je upitno.

„Čak i kada bismo sjutra svi u Njemačkoj postali klimatski neutralni, nijedna prirodna katastrofa na svijetu ne bi bila spriječena“, izjavio je kancelar prošlog ljeta u Bundestagu.

Time je umanjio ulogu i odgovornost Njemačke u borbi protiv globalnog zagrijavanja. To budi sumnje da li će Njemačka zaista smanjiti emisije kako je planirano.

„Merc posljednjih mjeseci nije uspio da zacrta jasan kurs u zaštiti klime. Naprotiv, doprinio je nesigurnosti u društvu“, kaže Martin Kajzer iz njemačkog ogranka Grinpisa.

Već danas ljudi u Njemačkoj sve više pate od ekstremnih vrućina, a privreda od gubitka poljoprivrednog roda i nestašice sirovina zbog posljedica zagrijavanja. Prema studiji Ministarstva privrede iz prošle godine, troškovi zbog sve većih vrućina do 2050. mogli bi u Njemačkoj iznositi 900 milijardi evra.

Koliko je održiva njemačka ekonomska politika?

Međunarodna klimatska politika služi „prije svega promociji spoljne trgovine“, kaže ministar spoljnih poslova Johan Vadeful. „Njemačke firme su vodeće u čistim tehnologijama, cirkularnoj ekonomiji i vodenim sistemima. Ciljano pragmatično djelovanje – to je karakteristika klimatske politike naše vlade“, dodaje on.

Kritičari se, međutim, pitaju šta je zapravo cilj. Jer Pariskim sporazumom, čije poštovanje Njemačka garantuje, sa trenutnim mjerama neće biti ispunjen.

Čak i klimatska neutralnost Njemačke do 2045. je pod znakom pitanja, kaže Savjet stručnjaka za klimatska pitanja – nezavisno tijelo koje savjetuje vladu. U isto vrijeme ministarka privrede Katerina Rajhe polaže na proširenje gasne infrastrukture.

Rajhe mora odlučiti da „klimatsku politiku ne posmatra kao kočnicu razvoja privrede, nego kao ključ za dugoročni prosperitet“, traži Otmar Edenhofer, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih promjena.

Koliko košta CO2

Sa kancelarom Mercom neće biti uvođenja jedinstvene cijene ugljen-dioksida za poljoprivredne proizvode širom EU – iako je to, prema nekim posmatračima, nužno za postizanje klimatskih ciljeva Brisela.

Sama EU, koja je već odlučila da od 2035. zabrani nove automobile s motorima na fosilna goriva, sada razmatra da tu odluku preispita još ove jeseni.

Njemačka pregovara u Brazilu kao dio delegacije EU. To što EU trenutno stavlja nogu na kočnicu u klimatskoj politici dijelom se dešava i zbog njemačke vlade, naglašava Niklas Hene, stručnjak za klimatsku politiku iz New Climate Institute.

Kod nedavno ispregovaranih klimatskih ciljeva EU, Njemačka se zalagala za ublažavanje predloženog smanjenja emisija od 90 odsto u odnosu na 1990. godinu. To bi se postiglo tako da se mjere u drugim zemljama, koje finansiraju Njemačka i EU, priznaju kao mjere u okviru evropske klimatske zaštite.

U praksi to znači: EU ne mora da smanji emisije za 90 odsto, nego za 85 odsto, jer preostalih 5 odsto može „otkupiti“ kroz projekte pošumljavanja u inostranstvu.

To je problematično jer usporava energetsku tranziciju EU i jer nije jasno da li tržište uopšte može da ponudi toliko vjerodostojnih CO₂ sertifikata.

Šta Njemačka želi u Brazilu?

„Nakon povlačenja SAD iz Pariskog sporazuma, sada je ključno da održimo ovaj sistem. Mi to možemo“, rekao je ministar ekologije Karsten Šnajder prije polaska u Belem. Kako tačno, nije objasnio.

Njemačka je 2024. ispunila obećanje i uplatila oko šest milijardi evra za finansiranje projekata zaštite klime. To, međutim, s obzirom na budžet za naredne godine, vjerovatno više neće biti moguće, procjenjuje Oksfam.

Iako je globalno za projekte zaštite klime potrebno izdvojiti više novca, Njemačka je u Belem vjerovatno došla praznih ruku.

Brazil je na početku dvonedeljnog samita pokrenuo Fond za zaštitu tropskih šuma, u koji je uložio 25 milijardi dolara javnih sredstava, uz cilj da privuče još 100 milijardi od privatnih investitora. Novac će se davati za zaštitu šuma u tropskim zemljama.

Norveška je već obećala tri milijarde dolara, Indonezija milijardu, Francuska 500 miliona evra. Njemačka želi da učestvuje sa „značajnim iznosom“ – koliko tačno, Merc nije rekao.

Trenutno se očekuje da će se planeta do kraja vijeka zagtijati za oko 2,8 stepeni – sa katastrofalnim posljedicama za ljude, prirodu i prosperitet. Nijedna zemlja trenutno ne čini dovoljno da ograniči zagrevanje na 1,5 stepeni.

„Nema razloga za rezignaciju. Iako ima još mnogo posla, važno je videti napredak. Njemački doprinosi svjetskoj klimatskoj konferenciji su, pored konkretnih inicijativa, optimizam i samopouzdanje“, rekao je ministar Šnajder.

Jasno je, međutim, da zaštita klime, koja štiti ljude, privredu i životnu sredinu, zahtijeva konkretno djelovanje, a ne samo optimizam.