Samir Huseinović  [ DW ]

12. 10. 2025. 08:32

Novi sistem ulaska u EU: digitalne granice i mentalni zidovi

Evropska unija (EU) od nedjelje (12. oktobra) uvodi Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni alat koji će biometrijskim podacima – otiscima prstiju i fotografijama lica zamijeniti pečate u pasošima. Cilj sistema, kažu u Briselu, jeste efikasnija kontrola granica, borba protiv ilegalnih migracija i praćenje boravka stranaca u šengenskom prostoru.

EES se odnosi na sve državljane trećih zemalja koji u EU borave do 90 dana, uključujući i građane Zapadnog Balkana. Na prvim prelascima biće im uzeti biometrijski podaci, a potom će se provjera vršiti putem baze podataka.

Hrvatska spremna za aktiviranje EES-a

Sistem će se postepeno uvoditi do aprila 2026. godine. Veće članice, poput Njemačke i Francuske, u početku će raditi sa smanjenim brojem provjera kako bi se izbjegle gužve, dok će manje zemlje, poput Estonije i Luksemburga, odmah primijeniti punu verziju sistema.

Na graničnim prelazima Hrvatske već su postavljeni digitalni kiosci i biometrijske kamere, a prema informacijama N1 televizije, uvođenje sistema odvijaće se postepeno. Od nedjelje će se EES koristiti četiri sata dnevno, u novembru osam, u decembru 12, a od aprila naredne godine sistem će raditi 24 sata na svim prelazima, uključujući aerodrome i luke.

EES je, kako tvrde evropski zvaničnici, digitalni sistem koji će ojačati bezbjednost i spriječiti zloupotrebu viza. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da sistem ima i političke i društvene posljedice – posebno za zemlje koje još uvijek čekaju članstvo u Uniji.

„Kontrola umjesto povjerenja"

Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić smatra da uvođenje EES-a ne treba posmatrati izolovano, već u kontekstu globalnih trendova i „sve šire kontrole i ograničavanja sloboda“.

„Svaki propis valja kontekstualizovati“, kaže Prohić: „Na strateškom nivou smo već godinama svjedoci jačanja desnice i populista, koji kroz politiku bezbjednosti zapravo grade mehanizme kontrole građana. To vodi apsolutizaciji nadzora i sužavanju sloboda.“

Prema njegovim riječima, nova granična pravila samo su jedan od alata tog procesa. „Ideološki cilj takvog pristupa jeste da se ljudi naviknu na to da su stalno praćeni. Kada živite u strahu, lakše vas je kontrolisati. Gubite samopouzdanje, snižavate nivo aspiracija, zadovoljni ste s manje“, kaže Prohić.

„Mentalni" Berlinski zid

On podsjeća da se kroz različite politike – od digitalnog nadzora do kontrole novčanih tokova – stvaraju nove forme zavisnosti i podložnosti. „Novi sistem granica uklapa se u istu logiku: potpuna vidljivost, ali i potpuna ranjivost građana.“

Prohić upozorava i na simboličku dimenziju uvođenja EES-a za zemlje poput Bosne i Hercegovine (BiH): „Prva implicitna poruka je da su građani ovog regiona građani drugog reda. Kolokvijalno rečeno – treba da se izuju kad ulaze u EU. Podaci koje će davati o sebi ‘dobrovoljno’, ako žele ući u to ‘carstvo’, mogu se zloupotrebiti, a to je i atak na privatnost."

U analizi za DW, Prohić naglašava da novi sistem nije samo tehničko pitanje bezbjednosti, već i psihološka granica koja učvršćuje postojeće nejednakosti. „Ovo je neka vrsta mentalnog Berlinskog zida. Diskriminacija je postala sofistikovanija, ali suštinski ostaje ista – ograničava pristup, povjerenje i dostojanstvo onih koji su ‘izvan'."

Reakcije građana: između razumijevanja i otpora

D.R. (Mostar) vjeruje da će u početku biti gužvi na granicama, ali da bi novi sistem dugoročno mogao smanjiti čekanja: „To će sigurno olakšati ljudima koji svakodnevno zbog posla putuju u Hrvatsku, na primjer na relaciji Trebinje-Dubrovnik. EU na ovaj način štiti svoje spoljne granice i pokušava da kontroliše ulaske. Ne vidim to kao poruku nama, jer niti mi radimo na EU putu, niti EU trči da nas primi.“

Drugačije misli D.D. (Istočno Sarajevo), koja strahuje da će EES stvoriti nove barijere: „Ovo je dodatna administrativna prepreka koja će pogoršati kretanje ljudi i roba. Kao da nam se poručuje da nismo poželjni. Jasno je da su mjere bezbjednosti potrebne, ali Evropa bi trebala tražiti načine za povezivanje, a ne produbljivanje podjela."

Sličan ton ima i M.M (Sarajevo), koji naglašava simboličku težinu novih procedura: „EES ima snažnu poruku – da nismo dio tog kluba. EU se sve više zatvara, a dodatne kontrole i procedure samo naglašavaju tu granicu. To može usporiti i poslovanje, posebno firmama iz regiona koje već rade u otežanim uslovima.“

Tehnologija, bezbjednost i povjerenje

Ipak, dio građana u EES-u vidi i poticaj za domaće reforme. M.D. (Sarajevo) smatra da nove procedure ne treba tumačiti kao poruku isključenosti: „Ne mislim da nam EU ovim poručuje da nismo dobrodošli. Više je to podsjetnik da moramo sami raditi na približavanju. Ako želimo da budemo dio Unije, na izborima trebamo da biramo ljude koji će stvarno sprovoditi reforme."

EES, zajedno s planiranim ETIAS sistemom za elektronsko odobrenje putovanja koji stupa na snagu naredne godine, dio je šire strategije digitalizacije evropskih granica. Državljani zemalja van EU tada će morati da popune onlajn formular, da plate 20 eura i da sačekaju elektronsku dozvolu za ulazak u šengenski prostor.

Evropska komisija tvrdi da je riječ o „neinvazivnim“ mjerama koje povećavaju sigurnost i ubrzavaju prelazak granica. Međutim, kritičari ističu da digitalizacija granica ne rješava suštinske političke probleme – nepovjerenje i neravnopravnost.

Naposlijetku, kako tvrde ispitanici DW-a u BiH, EES predstavlja mnogo više od tehničkog rješenja. On otvara i pitanja granica između bezbjednosti i slobode, između povjerenja i kontrole.