Aleksander Frojnd  [ DW ]

12. 10. 2025. 08:41

Bioterorizam: Vještačka inteligencija i biotehnologija su novi rizici

Primjeri bioterorizma ili agroterorizma izuzetno su retko jasno dokumentovani – to područje često karakterišu tajne operacije, političke optužbe i indicije. Slučaj „Fusarium graminearum“ do sada je najbolje zabilježen primjer kada je riječ o sumnji na bioterorizam koji sponzoriše Kina protiv zapadne demokratije.

U julu 2024. godine carinici na aerodromu Detroit Metropolitan, kontrolisali su nakon sletanja Zunjonga Liua (34), biologa sa Univerziteta u Hangdžouu u jugoistočnoj Kini. U njegovom prtljagu nalazile su se zgužvane papirne maramice, filter papir sa kriptičnim krugovima i četiri plastične kese sa crvenkasto-smeđim biljnim materijalom. Ali to nisu bili nekakvi bezopasni uzorci, već Fusarium graminearum, patogen koji američke vlasti klasifikuju kao „potencijalno agroterorističko oružje“ sposobno da uništi čitave usjeve i otruje i životinje i ljude.

Agroterorizam na aerodromu?

Liu je isprva tvrdio da je došao da posjeti svoju djevojku Junćing Đijan, koja je bila na postdoktorskim studijama na Univerzitetu u Mičigenu. Međutim, pod pritiskom istražitelja, na kraju je priznao da je namjerno skrivao uzorke kako bi ih klonirao u laboratoriji i koristio za dalja istraživanja. Na Liuovom mobilnom telefonu istražitelji FBI pronašli su relevantnu literaturu o „ratovanju biljnim patogenima“ i zapise razgovora s Đijan – dokaze o koordinisanim planovima krijumčarenja i ranijim pokušajima uvoza zabranjenih uzoraka.

Njegova djevojka Đijan takođe je brzo dospjela u centar pažnje: prema navodima FBI, ona je odana Komunističkoj partiji i istražuje iste patogene u Mičigenu. Istražitelji su taj par optužili za zavjeru, krijumčarenje i prevaru u vezi sa pribavljanjem viza.

Dok je Liu deportovan direktno u Kinu i ostao van domašaja američkog pravosuđa, Đijan je ostala u pritvoru čekajući saslušanje o kauciji.

„Ozbiljni problemi nacionalne bezbjednosti“

Još 2020. godine nekoliko američkih saveznih država upozorilo je na neželjene pakete iz Kine koje su građani primali. Vlasti su izrazile sumnju da paketi mogu da sadrže nepoznato sjeme ili invazivne biljne vrste. „Invazivne vrste uništavaju životnu sredinu, potiskuju ili uništavaju domaće biljke i insekte i prouzrokuju ozbiljnu štetu usjevima“, navodi se u saopštenju za javnost Ministarstva poljoprivrede savezne američke države Virdžinije od 24. jula 2020.

U Sjedinjenim Američkim Državama sada raste zabrinutost da je ono što je počelo kao naučna razmjena zapravo dio tajne strategije slabljenja američke poljoprivrede od strane strateškog konkurenta.

Stručnjaci za bezbjednost i političari govore o „ozbiljnim problemima nacionalne bezbjednosti“ – prošlogodišnji slučaj postao je glavni primjer nove pretnje bioterorizma u eri hibridnog ratovanja: ciljani napadi na proizvodnju hrane unošenjem ili namjernom modifikacijom opasnih patogena.

Međutim, Fusarium graminearum već je odomaćen u SAD. Kod pšenice i ječma izaziva propadanje zrna, a kod kukuruza trulež klipova. Ipak, prava opasnost bila bi genetski modifikovana varijanta protiv koje se ništa ne bi moglo preduzeti. Za sada nema dokaza da su krijumčareni uzorci genetski modifikovani, ali opasnost je stvarna i zastrašujuća.

Biotehnologija i vještačka inteligencija – nova dimenzija opasnosti

Pored tradicionalnih metoda krijumčarenja, sve veću važnost dobija mogućnost optimizacije štetočina pomoću sintetičke biologije ili dizajna proteina uz pomoć vještačke inteligencije. Naučnici već dugo upozoravaju da bi alati za modifikovanje gljivica, spora, virusa i toksičnih proteina mogli da posluže ne samo za miroljubive, već potencijalno i u ratne svrhe.

Situaciju pogoršava činjenica da trenutni bezbjednosni mehanizmi nisu dovoljni. Nedavna studija pokazuje da moderni modeli vještačke inteligencije mogu da generišu opasne varijante proteina koje prolaze neprimjećene kroz konvencionalne kontrole.

„Proteini koje generiše vještačka inteligencija mogu da imaju svojstva uporediva s onima koja se nalaze u prirodi, ali se razlikuju po DNK-sekvenci. Ako je protein potencijalno opasan, kontrolni sistemi će ’previdjeti’ opasnost“, objašnjava Birte Platov, profesorka Tehničkog univerziteta u Drezdenu u Njemačkoj.

Propusti u proizvodnji proteina generisanih vještačkom inteligencijom

„Inženjering proteina je istraživanje s mogućom dvostrukom namjenom. Zato može imati izuzetno pozitivne efekte, na primjer u razvoju vakcina, terapijama zasnovanim na genima, individualizovanim dijagnostičkim i terapijskim konceptima, kao i u lečenju bolesti za koje trenutno postoji malo ili nimalo dostupnih tretmana“, kaže Platov. „Istovremeno, ovo istraživanje je veoma rizično, jer je ista tehnologija povezana s potencijalno štetnim posljedicama – poput nenamjerne ili namjerne sinteze gena koji kodiraju opasne proteine, na primjer, za razvoj bioloških ratnih otrova“, dodaje ona.

Njemački savet stručnjaka takođe potvrđuje da tehnologije dvostruke namjene, a posebno dizajn proteina uz pomoć vještačke inteligencije, tehnički olakšavaju napade na kritičnu infrastrukturu, poljoprivredu i lance snabdijevanja.

Potcijenjena opasnost od bioterorizma

Do danas su sudski dokazi o stvarnim napadima rijetki. Ipak, promjena prirode prijetnji primorava zapadne demokratije na oprez. Kombinacija dizajna proteina potpomognutog vještačkom inteligencijom, problema dvostruke upotrebe i nedostataka u procjeni rizika stvara novu dimenziju za agroterorizam i bioterorizam.

Kao što pokazuje slučaj Junćing Đijan i Zunjonga Liua, napadi na neku zemlju više se ne moraju sprovoditi isključivo tradicionalnim sredstvima – oni već odavno uključuju i mikrobiološka sredstva. Sljedeća velika kriza mogla bi početi sasvim neprimjetno – tamo gdje prestaje kontrola nad gljivičnim sporama i varijantama genoma.