- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
10. 10. 2025. 08:23
Zastava „One Piece“ na protestima od Nepala do Srbije
Nasmijana lobanja sa slamnatim šeširom i ukrštenim kostima – fanovi japanskog manga stripa i anime serije „One Piece“ odmah prepoznaju tu zastavu kao simbol „Posade slamnatog šešira“, poznate grupe pirata koju predvodi mladi kapetan Manki D. Lufi.
Zastava je bila podignuta ispred nepalskog parlamenta kada je napadnut i zapaljen početkom septembra. Sada se koristi u pokretima i protestima mladih širom svijeta – u protestima generacije Z, od Maroka do Perua i Madagaskara.
Kako je došlo do toga da jedna izmišljena piratska posada postane simbol otpora? I šta tačno ona predstavlja?
Japanska serija koja obara rekorde
„One Piece“ je jedan od najuspješnijih i najpopularnijih serijala manga stripova svih vremena, kaže ekspertkinja za mange i anime Andrea Horbinski, autorka knjige koja bi uskoro trebalo da se pojavi pod naslovom „Prvi vijek mange: Kako su autori i fanovi stvorili japanske stripove, 1905–1989“.
Japanski manga umjetnik Eičiro Oda stvorio je „One Piece“ 1997. godine. Od tada je prodato više od 500 miliona primjeraka, što znači da je ta manga postavila nekoliko Ginisovih rekorda. Na osnovu stripa snimljeni su i brojni filmovi, ali TV anime serija koja se emituje godinama i ima više od hiljadu epizoda.
U središtu kompleksnog svijeta mange „One Pies“ je mladi kapetan Lafi i njegova posada – „Pirati slamnatog šešira“. Priča prati njihovu borbu protiv korumpiranih sila, uključujući i autokratsku Svjetsku vladu.
„Lafi i njegova posada zalažu se za slobodu, lični izbor i za to da ljudi slušaju svoje srce“, objašnjava Horbinski.
Tihi protest u Indoneziji
Zastava je u Indoneziji najprije korišćena tokom prvog talasa studentskih protesta u proljeće, ali je postala poznati simbol nezadovoljstva uoči 80. godišnjice Dana nezavisnosti Indonezije, 17. avgusta.
Običaj je, naime da građani te zemlje za Dan nezavisnosti ukrašavaju svoje domove i vozila nacionalnom zastavom. Neki su je, međutim, istakli uz zastavu „One Piece“ da bi tako izrazili svoje nezadovoljstvo politikom vlade i korupcijom.
Takvi tihi protesti postali su viralni, što je dovelo do kontra-kampanje indonežanske vlade koja je pozivala građane da se nacionalna zastava bolje vidi.
Neki zvaničnici su sugerisali da simbol „One Piece“ predstavlja izdaju, zbog čega su policija i vojska sproveli racije na nekoliko lokacija u zemlji kako bi uklonili zastave i murale.
Organizacija Amnesti internešenal osudila je te stroge mjere usmjerene protiv anime zastave.
Simbol koji je postao viralan
Iz Indonezije je zastava preuzeta u Nepalu, tokom velikih antikorpucijskih demonstracija koje su izbile nakon što je država zabranila brojne društvene mreže.
Tzv. „Gen Z protesti“, u kojima je policija ubila 72 osobe, dok ih je više od 2.100 ranjeno, na kraju su doveli do ukidanja zabrane društvenih mreža, kao i ostavke nepalskog premijera.
Događaji u Nepalu inspirisali su ili uticali i na druge omladinske pokrete širom svijeta – u zemljama poput Filipina, Srbije, Kenije, Maroka, Paragvaja, Perua i Madagaskara. Zastava „One Piece“ postala je dio i tih protesta, a pojavila se i na demonstracijama solidarnosti sa Palestinom.
Generacija Z, čiji su pripadnici rođeni otprilike između 1996. i 2010. godine, prva je generacija koja je u potpunosti odrasla u digitalnom dobu.
Za generaciju koja je cio život provela okružena pop kulturom i mimovima, reference na takve motive imaju veliku moć povezivanja.
S obzirom na to da je veliki broj mladih dobro upoznat sa „One Piece“ franšizom, prirodno je da su je demonstranti prihvatili kao simbol za prenošenje svojih ideala, objašnjava Horbinski.
Pop kultura u protestima: Od maske „Anonimusa“, do „Vini Pua“
Maska Gaja Foksa – nasmijano bijelo lice s rumenim obrazima, širokim brkovima zavijenim na krajevima i tankom bradicom – iz stripa i filma „V kao vendeta“ omogućila je učesnicima protesta „Okupiraj Volstrit“ (Occupy Wall Street) 2011. godine da anonimno izraze nezadovoljstvo.
Pozdrav s tri prsta iz serijala „Igre gladi“ (The Hunger Games), koji se pravi tako što se tri srednja prsta lijeve ruke dotaknu usana, a zatim pruže naprijed, postao je znak pobune protiv Kapitola.
Koristio se na Tajlandu (od 2014), Mjanmaru (2021.) i u Hongkongu. Tajlandska vlada ga je zabranila jer „djeluje podrivački“.
Korisnici društvenih mreža i politički aktivisti u Kini satirično su upoređivali predsjednika Sija Đinpinga sa fiktivnim medvedićem Vini Puom, što je dovelo do zabrane prikazivanja lika Vini Pua u toj zemlji.
„One Piece“: Simbol nade koji osnažuje generaciju
„Još više nas osnažuje to što vidimo kako ovaj popularni pokret, koji mi mladi predvodimo, nastaje i razvija se malo po malo pod ovom zastavom“, kaže Virdžilus Slem, izvođač slam poezije, koji se pridružio aktivistima Feneracije Z na Madagaskaru.
Simbol „One Piece“ koristi se kao zvanični logo na društvenim mrežama protestnog pokreta Madagaskara. Aktivisti su mu dodali i lokalni pečat — zamijenili su slamni šešir sa „bucket“ šeširom koji nosi madagaskarska etnička grupa Basileo, pa ga sada mnogi širom zemlje nose u znak solidarnosti s omladinskim pokretom.
Ovaj logo šalje poruku nade, vjeruje Slem:
„Lafi je mladić koji se bori i koji se stalno trudi da svijet učini boljim mjestom. Da čini dobro svojim prijateljima, pa čak i svojim neprijateljima.“