Đamila Prange de Oliviera, Zilke Vinš  [ DW ]

28. 09. 2025. 07:58

„Ovdje se sve promijenilo“: East Side Gallery 35 godina od nastanka

East Side Gallery – turistička atrakcija sa milionima posjetilaca godišnje – najduži je sačuvani dio Berlinskog zida. Radi se o umjetničkom djelu u cjelini koje se proteže na 1,3 kilometra. Galerija je nastala ubrzo nakon pada Zida – u vremenu kada je u nekada podijeljenom Berlinu vladala posebna atmosfera: mješavina novog početka, nade, improvizacije i osjećaja da je sve moguće. Iza istočne strane Berlinskog zida nalazilo se mnogo praznog prostora nakon uklanjanja graničnih objekata – prostor koji su ljudi počeli da zauzimaju. Među prvima su bili umjetnici iz cijelog svijeta, koji su tokom ljeta 1990. počeli da oslikavaju zid velikim muralima.

Umjetnička sloboda

Atmosfera je bila neformalna: nije bilo strogih procedura za dobijanje dozvole – ljudi su jednostavno dolazili sa merdevinama, kantama boje i sprejevima i počinjali da rade. Oko 118 umjetnika iz 21 zemlje na kraju je oslikalo betonske segmente. Neka djela su bila politička – kao čuveni „Bratski poljubac“ Dmitrija Vrubela, koji prikazuje bivše lidere DDR-a i Sovjetskog Saveza, Eriha Honekera i Leonida Brežnjeva (naslovna slika). Druga djela su bila poetska, apstraktna ili humoristična. Tako je nastalo šareno umjetničko djelo na otvorenom, koje ne dokumentuje samo političke promjene, već važi i kao simbol slobode, umjetnosti u javnom prostoru i burne istorije Berlina.

U to vrijeme, umjetnička scena se smjestila upravo ovdje. „Na prostoru između rijeke Špreje i zida, prije više od trideset godina, živjelo je skoro 300 ljudi u kamp prikolicama i improvizovanim smještajima", objašnjava politikološkinja i kulturološkinja Ana fon Arnim-Rozental. Od 2018. ona vodi East Side Gallery pri Fondaciji Berlinski zid.

Kampersko naselje usred Fridrihshajna

„Ali ovdje se, što se okruženja tiče, sve promijenilo“, kaže Fon Arnim-Rozental. Godine 1996, pod pritiskom senata, Berlin je otvorio taj prostor za urbanistički razvoj. Umjetnici, klubovi i stanovnici kamperskog naselja morali su da se isele.

Početkom dvehiljaditih prostor je prodat američkom milijarderu Filipu Anšucu. „I zato sada ovdje imamo uglavnom visoke zgrade, hotele, Uber arenu, kancelarije, tržni centar i tako dalje", kaže Fon Arnim-Rozental. „Alternativni život je potisnut na drugo mjesto." Jedini ostatak kamperskog naselja je rupa u zidu koju su probili sami stanovnici, kako bi mogli brže da pređu na drugu stranu.

Škot Reb Luin, koji je od 1992. živio povremeno u raznim okupiranim kućama, bio je jedini kome je bilo dozvoljeno da fotografiše život u ovom naselju. Njegove slike prikazuju svakodnevni život zajednice i jasno pokazuju koliko se područje od tada promijenilo. „Stojimo upravo na mjestu gdje je Reb snimio tu fotografiju", kaže Fon Arnim-Rozental dok pokazuje jednu od njegovih slika. Tamo gdje su gustom nizu bile poređane kamp prikolice danas se okreće zvezda jednog automobilskog koncerna.

Investitori protiv zaštite spomenika

Anšuc grupa je ovdje stvorila traženi kvart. Od devedesetih nastajali su novi objekti, hoteli, kancelarijski kompleksi i luksuzni stanovi – posebno tamo gdje East Side Gallery die paralelno sa rijekom Šprejom. Godine 2008. otvorena je današnja Uber arena, gdje se održavaju koncerti, sportski i zabavni događaji. Pored nje se nalazi tržni centar East Side Mall, kao i brojni barovi, klubovi i restorani. Šetalište uz rijeku je prošireno i danas ovuda rado šetaju turisti.

Projekti Anšuc grupe izazivali su stalne proteste – kritičari su tvrdili da investicioni projekti ugrožavaju ili potpuno prekidaju istorijsko sjećanje. Inicijative poput „Spasimo East Side Gallery“ zahtijevaju očuvanje ovog mjesta kao autentičnog spomenika.

Takođe je bilo kritika jer je konzervativni preduzetnik Anšuc optuživan da finansijski podržava kampanje protiv LGBT+ zajednice.

Sačuvaj držanje i u namještenoj igri?

To što je Berlin podržao izgradnju luksuznih stanova i hotela, treba posmatrati u istorijskom kontekstu, kaže Fon Arnim-Rozental. „Zid zapravo niko više nije želio da vidi u gradskom pejzažu, bilo je samo nekoliko glasova koji su željeli da se sačuva. Prostor je bio prazan, ali atraktivno građevinsko zemljište. Dakle, pokušali su da nađu kompromis: dalje razvijati grad, ali ipak sačuvati ovo mjesto“, objašnjava ona.

Uprkos izgradnji: umjetnost je i dalje tu, kaže Fon Arnim-Rozental – i to je najvažnije. „Ideja 1990. bila je da se Zidu, koji je koštao života tolike ljude, da novo značenje i da se od mjesta straha i smrti stvori mjesto umjetnosti, susreta i slobode.“

Ana fon Arnim-Rozental zastaje ispred jednog od svojih omiljenih umjetničkih djela: „Dijagonalno rješenje" ruskog umjetnika Mihaila Serebrjakova. Slika prikazuje podignuti palac koji drži lanac. „Umjetnik želi da kaže: Sačuvaj držanje i u namještenoj igri ", objašnjava Fon Arnim-Rozental.

Tako East Side Gallery na svoj 35. rođendan, koji se zvanično obilježava 28. septembra, ostaje kontroverzan ali i svjetski jedinstven spoj umjetničkog spomenika, turističke atrakcije, masovnih zabavnih i sportskih događaja i luksuznog stambenog kompleksa.