Nenad Krajcer (po agencijama)  [ DW ]

25. 09. 2025. 11:51

I dalje pesimizam u njemačkoj privredi

Njemačka privreda će, prema mišljenju vodećih istraživačkih instituta, 2026. godine da zabilježi primjetan rast samo zahvaljujući izdašnim ulaganjima savezne njemačke vlade. Bruto domaći proizvod porašće za 1,3 odsto, očekuju instituti u svojoj redovnoj Jesenjoj proceni za vladu. U 2027. konjunktura bi mogla da poraste za daljih 1,4 procenta. Za tekuću 2025. ekonomisti očekuju, nakon dvije godine recesije, tek mršav rast od 0,2 odsto.

„Na klimavim nogama“

„Njemačka privreda i dalje stoji na klimavim nogama“, rekla je prilikom predstavljanja Jesenje procene u Berlinu šefica za konjunkturu pri berlinskom institutu DIW, Džeraldin Deni-Knedlih. „U sledeće dvije godine ona će se doduše osjetno oporaviti, ali s obzirom na trajne strukturne slabosti, ta dinamika neće biti dugotrajna“. Tako dakle glasi ne preterano optimistična procjena vodećih njemačkih ekonomista.

Naučnici kažu sve već i naslovom svoje studije: „Ekspanzivna fiskalna politika prikriva slabost rasta“. Oni su zato pozvali vladajuću njemačku koaliciju koju čine Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) da učini više kako bi privreda i preduzeća postali konkurentniji. Predstavili su dvanaest tačaka plana strukturnih reformi kojima bi Njemačka bila bolje pripremljena za budućnost.

Zahvaljujući većim državnim izdacima za infrastrukturu domaća privreda zaista osjetno dobija zamah, „no strukturni se problemi samo prikrivaju“, naglasili su instituti. „Perspektive se pogoršavaju, što se ogleda i u očekivanom padu stopa rasta proizvodnog potencijala.“ Visoki troškovi energije i rada u međunarodnom poređenju, nedostatak stručne radne snage te dalji pad konkurentnosti i dalje koče dugoročne izglede za rast.

Uslužni sektor raste – proizvodni pada

Dok bi uslužni segmenti, posebno u javnom sektoru, u sledeće dvije godine mogli snažno da porastu, oporavak u prerađivačkoj industriji vjerovatno će biti tek blag, navodi se. Posebno spoljna potražnja za nemačkom robom slabi, zbog sve slabije konkurentnosti i viših carina. To je novina, jer se nemačka privreda u prošlosti po pravilu oslanjala na snažan izvoz. „Snažan rast izvoza otpada kao pokretač – poduprta ekspanzivnom fiskalnom politikom, obnova se koncentriše na domaću privredu“, navodi se u procjeni stručnjaka.

Još juče Ifo institut iz Minhena je objavio i porazan rezultat ispitivanja raspoloženja među njemačkim preduzetnicima. Najgore je raspoloženje u sektoru logistike i transporta, a blagi optimizam vlada u građevini.

 

„Privredna germanoskleroza“

Direktor poslodavcima bliskog Njemačkog instituta za privredu (IW), Mihael Hiter, s obzirom na privredno stanje, govori o „svojevrsnoj germanosklerozi“:

„Njemačka se nalazi u krizi rasta koja ima strukturne uzroke. Godinama uspješan poslovni model je pod pritiskom: izvoz trpi zbog tendencija deglobalizacije i protekcionizma. Investicije nikako da krenu, a potrošači se, s obzirom na rastuću nezaposlenost, brinu za sigurnost svojih radnih mjesta. Sve je to strukturno pitanje i tu nam neće pomoći ni kratkotrajni konjunkturni vatromet“, rekao je Hiter za javni servis ARD.

U aprilu su vladini savjetnici za ovu godinu predvidjeli rast od 0,1 odsto, a za 2026. plus 1,3 procenta. Takozvanu Jesenju procenu izradili su pod vođstvom Berlinskog DIW-a vodeći instituti IfW iz Kila, minhenski Ifo-institut, RWI iz Esena te IWH iz Halea.

Nova demohrišćansko-socijaldemokratska vlada kancelara Fridriha Merca je početkom maja preuzela vlast, a jedno od glavnih obećanja bio im je oporavak posrnule njemačke privrede koja se već godinama nalazi na ivici recesije.