MINA [ M.V. ]

Crnu Goru čekaju promjene koje mijenjaju društvo

Crnu Goru nakon ulaska u Evropsku uniju (EU), pored pristupa evropskim fondovima, očekuju i ozbiljne institucionalne i društvene promjene, ocijenjeno je na Forumu koji je organizovala Građanska alijansa (GA). 

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, komentarišući ubrzano usvajanje evropskih zakona u Skupštini, kazao je da to nije samo formalni proces već da mu prethode konsultacije i planiranje primjene u praksi. 

"Ne primjenjuju se svi zakoni od prvog dana jer postoje prelazni periodi, ali da bismo došli do njihove implementacije, najprije ih moramo usvojiti“, rekao je Ivanović na Forumu “Evropska unija u praksi: Šta nas zaista čeka?”.

On je, govoreći o administrativnim kapacitetima, istakao da će to biti jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, jer iako je mnogobrojna javna administracija, potrebna im je dodatna edukacija. 

"Već sada razmišljamo o proširenju našeg predstavništva u Briselu, koje će morati da bude dva do tri puta brojnije nego danas“, naveo je Ivanović.

Kada je riječ o demografskim izazovima i zabrinutosti zbog odlaska mladih, Ivanović je naglasio da je ključ u stvaranju ekonomskih i društvenih uslova zbog kojih će mladi željeti da ostanu u zemlji.

On je dodao da je proces evropskih integracija transformativan ne samo institucionalno, već i društveno.

"Reforme će zahtijevati promjenu mentaliteta, unapređenje kulture ponašanja i usvajanje evropskih standarda u oblastima poput bezbjednosti hrane ili zaštite životne sredine. To su zahtjevni procesi, ali su na korist građana i društva u cjelini“, kazao je Ivanović.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić podsjetio je da je Hrvatska pregovarala 69 mjeseci, navodeći da državna administracija bila spremnija od lokalne, dok su se manje opštine često bolje snalazile od većih gradova. 

"Nakon 12 godina članstva možemo reći da smo bili pripremljeni, ali EU je živa organizacija u stalnim reformama. Prvih godina postojao je osjećaj da ne koristimo dovoljno evropske fondove, ali danas je bilans jasan – Hrvatska je u velikom plusu kada se sabere koliko smo dobili“, poručio je Grubišić.

Govoreći o ekonomskim i društvenim posljedicama članstva, Grubišić je ocijenio da je uklanjanje carina otvorilo brojne mogućnosti za domaću privredu. 

On je rekao da Hrvatska danas više od dvije trećine izvoza ostvaruje u EU, a farmaceutska industrija se snažno razvila. 

 "EU je doprinijela tome da hrvatsko društvo postane uređenije i čistije“, zaključio je Grubišić.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da je politika proširenja uvijek bila najuspješnija politika EU, da je ona to govorila i priznavala međutim nije to dosljedno promovisala.

On je rekao da je Crna Gora idealan kandidat, i po svojoj veličini i po svojoj bezopasnosti za bilo koga u svom okruženju i po tome što se sve reforme mogu relativno brzo implementirati. 

Komentarišući nedavnu rezoluciju američkih kongresmena kojom se pruža podrška članstvu Crne Gore u EU, Darmanović je kazao da nikada nije sibolično ono što dolazi iz Amerike već da to ima svoju težinu. 

On je naveo da imamo političke i društvene aktere koji proces evropskih integracija opstruiraju, bilo regionalnom politikom, pokušajem revizije novije istorije koja se ne može revidirati ili nekim drugim akcijama.   

Članica BiEPAG-a i bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore Jovana Marović istakla je da Crna Gora mora ispuniti kriterijume u oblasti vladavine prava i pokazati ozbiljnost u reformama.

"Neophodno je pružiti sliku da nam je stalo do nezavisnih institucija, ali trenutno imamo urušen Ustavni sud i višegodišnje odlaganje uvođenja vetinga“, rekla je Marović.

Prema njenim riječima, policija je pod jakim političkim uticajem, a Agencija za sprečavanje korupcije je agencija čijim se radom ne može hvaliti. 

"Potrebni su odlučni potezi koji će jasno pokazati da smo drugačiji i da uklanjamo političke uticaje. Ne možemo ići brže, ali smatram da možemo bolje“, kazala je Marović. 

Ona je napomenula da, iako građani podržavaju pristupanje EU, postoje problemi sa prihvatanjem evropskih vrijednosti.

"Moramo raditi na jačanju evropskih vrijednosti i kapaciteta za upravljanje projektima, jer trenutno nemamo jasnu viziju prioriteta“, rekla je Marović.

Ona je dodala da će reformama biti potrebni prelazni periodi, a da ulazak u Šengen ne donosi automatska prava, već da će se morati neke stvari dodatno izboriti.