Danijel Čelecki

Postrojenje u Budvi primjer kako treba tretirati otpadne vode

Osim o sanitarnim kadama, ovih dana javnost mnogo govori i o kolektoru u Botunu. Rokovi teku a nezadovoljstvo zbog potencijalne izgradnje raste. I dok se čeka odluka Ministarstva urbanizma kako bi radovi i počeli, provjeravali smo kako žive stanovnici gradova u kojima je kolektor izgrađen prije 10 godina. Jedno od njih je postrojenje u Budvi smješteno na manje od kilometar od bulevara koji prolazi kroz Bečiće.

Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi pušten je u rad 2015. godine. Napravljen je za 100.000 ekvivalentnih stanovnika. 

"Nalazimo se na dijelu gdje se vrši biološko prečišćavanje otpadne vode. To su otvoreni bazeni, kao što vidite, aerisani i tu se otpadna voda, koja je već prošla kroz jedan tretman, mehanički tretman, aeriše i miješa sa aktivnim muljem", kaže za TVCG tehnološkinja Duška Čučka.

A da li su ovakvi uređaji zagađivači životne sredine? 

"Naravno da nisu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zagađivači. Naprotiv oni su ustvari ekološki prihvatljiv način da mi ustvari riješimo otpadne vode koje predstavljaju ključnog zagađivača za našu životnu sredinu", kaže profesorica Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG Milena Tadić. 

Za sve vrijeme našeg boravka u krugu postrojenja nismo osjetili nikakve neprijatne mirise.

"Mjesta gdje se javljaju neprijatni mirisi su mjesta gdje se sakuplja sirova neprečišćena otpadna voda. Tu su objekti zatvoreni i za njih su povezani uređaji, biofilteri koji te neprijatne mirise eliminišu i ne dozvoljavaju da izađu u okolinu", objašnjava Čučka.

"Glavni preduslov za zaštitu naših voda jeste upravo ta izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda koji su, možemo reći, izuzetno važni ekološki infrastrukturni projekti kad govorimo za Crnu Goru jer njima ne postižemo samo to što sam istakla, zaštitu prirodnih vodenih sistema, nego prosto poboljšavamo i kvalitet života i zdravlja samog stanovništva", dodaje  Milena Tadić.

Proces prečišćavanja otpadnih voda, u zavisnosti od doba godine, traje dan i po do tri dana prije nego se ispuste u spoljašnju sredinu. U bazenima su brojni senzori koji šalju podatke do centralnog kompjutera.

"To su senzori koji na primjer mjere procjene parametara koncentracije nekih materija, kiseonika, pH vrijednost i tako dalje i sve te informacije dolaze upravo na ovom Skada sistemu i ne samo da možemo da ih pratimo nego se oni i čuvaju tako da imamo mogućnosti da analiziramo i izvodimo statistike, zaključke i tako dalje", objšnjava Čučka.

U javnosti ovi uređaji se često pogrešno nazivaju kolektorima.

"Kolektorski ili kako kažemo kanalizacioni sistem je zapravo sistem putem koga se sakupljaju i odvode te otpadne vode do samog postrojenja dok postrojenje predstavlja zapravo zasebne sisteme koji se sastoje od niza objekata, uređaja u okviru kojih se ta otpadna voda prečišćava do zahtjevanog nivoa koji je zapravo definisan zakonskom regulativom", pojasnila je profesorica Tadić.

"Možete imati vrhunske tehnologije, uređaje opremu, ali iza toga treba da stoje ljudi koji su stručni, osposobljeni i predani svom poslu i tek tako ćete imati ono što želite kao krajnji rezultat", kaže Čučka.

Proces prečišćavanja otpadnih voda u potpunosti je automatizovan. Svaki uređaj ima svoju rezervnu varijantu pa ukoliko stane drugi preuzima funkciju. U slučaju bilo kakvog kvara aktiviraju se zvučna i vizuelna upozorenja i svi radnici dobijaju SMS poruku sa preciznim informacijama o kvaru. Postrojenje u Budvi je primjer kako treba tretirati otpadne vode.