Jens Turau  [ DW ]

23. 09. 2025. 07:38

Može li nova direktorka da spasi Njemačku željeznicu?

Kašnjenja često potraju i nekoliko sati. Propuštena presjedanja na druge vozove su uobičajena. Vozovi često uopšte ne saobraćaju. Prljave stanice, oronula infrastruktura, pokvareni signalni sistemi i stalni radovi na mreži. U samim vozovima: loša usluga i prljavi toaleti. Njemačke željeznice (Deutsche Bahn, DB) su godinama u dubokoj krizi.

Sada bi sve trebalo da krene nabolje uz novu direktorku, uz realističan vremenski plan i fokusiranje na ono što građani od željeznice i očekuju – da vozovi udobno i pouzdano prevoze putnike od tačke A do tačke B, kao što stoji u redu vožnje.

Evelin Pala – novi početak za šinski saobraćaj

Evelin Pala je ovog ponedjeljka u Berlinu, na konferenciji za štampu pred kamerama još djelovala pomalo napeto. Pozitivno rečeno, pedesetjednogodišnja Austrijanka, rođena u Južnom Tirolu, ima realan osjećaj za ono što je očekuje: „Danas preuzimamo dirigentsku palicu za novu eru. Eru u kojoj ćemo se ponovo fokusirati na ono što nas u suštini definiše: saobraćanje vozova, željeznicu kao žilu kucavicu ove zemlje.“

Pala je preuzela čelnu poziciju od neuspješnog direktora Riharda Luca, koji je vodio kompaniju od 2017. godine. Luc je više puta upozoravao na loše stanje željezničke mreže, koja je u stopostotnom vlasništvu države. Dugo nije nailazio na razumijevanje politike. Jedna od njegovih najčešće citiranih rečenica bila je: „Imamo tri puta više saobraćaja nego 1990. godine, na skoro istoj mreži.“

Evelin Pala je od 2019. godine član upravnog odbora željeznice, a od 2022. odgovorna za regionalni saobraćaj, koji je djelimično uspjela da stabilizuje. Nedavno je regionalni saobraćaj čak ostvario pozitivan finansijski rezultat i privukao više putnika. Zaposlenima – kojih ima oko 235.000 – vjerovatno se dopalo i to što je Pala prošle godine položila „vozački ispit za lokomotivu“.

„Željela sam da znam kako je kad se sjedi u kabini mašinovođe. I da razumijem šta naši zaposleni svakodnevno rade i šta čini našu osnovnu djelatnost“, izjavila je tada Pala.

Glavni problem: Nepouzdanost i kašnjenja

Ministar saobraćaja, demohrišćanin Patrik Šnider započeo je konferenciju za štampu u Berlinu kritikom bivšeg rukovodstva napomenuvši da željeznice obećavaju da će već 2027. godine (dakle za oko dvije godine) dostići tačnost od 75 do 80 odsto u međugradskom saobraćaju, što je po njemu „potpuno nerealno“.

Zato je postavio novi cilj: Trebalo bi da od 2029. godine 70 odsto vozova dolazi na vrijeme. To znači da željeznice dobijaju više vremena da renoviraju dotrajale pruge i signalne sisteme, koji su djelimično u upotrebi već decenijama.

Aktuelni podaci potvrđuju njegove riječi: U prvih šest mjeseci ove godine, vozovi u međugradskom saobraćaju u Njemačkoj su bili tačni u 63,4 odsto slučajeva, a u julu samo 56,1 odsto. Drugim riječima: Više od 40 odsto vozova na dužim linijama kasnilo je – u najvažnijem ljetnjem mjesecu za putovanja.

Za poređenje: u zemljama poput Danske i Holandije, koje takođe bilježe porast broja putnika, tačnost se kreće oko 90 odsto. U Švajcarskoj čak 99 odsto.

„Zbog poremećaja u saobraćaju, ovaj voz kasni“ – to obavještenje je već postalo uobičajena fraza – i stalni izvor frustracija. Šnider upozorava da kriza željeznica može imati šire posljedice: „Mnogi izjednačavaju nefunkcionisanje željeznice sa nefunkcionisanjem države. To smatram izuzetno opasnim.“

Do 2036: Rekonstrukcija 40 željezničkih pruga

Novi menadžment željeznice, kako je obećao ministar Šnider, zadržaće plan da do 2036. temeljno obnovi oko 40 ključnih željezničkih pravaca. To je bio plan i prethodnog rukovodstva – i više je nego neophodan. Na primjer, rekonstrukcija pruge između Frankfurta na Majni i Manhajma krajem prošle godine protekla je iznenađujuće uspješno. Radovi su trajali svega pet mjeseci, vozovi su preusmjeravani, a regionalni saobraćaj zamjenjivan autobusima. Troškovi za oko 70 kilometara dužine iznosili su oko 1,3 milijarde eura.

Trenutno se renovira i ključna pruga između Berlina i Hamburga, a radovi su počeli početkom avgusta. Završetak se očekuje u aprilu sljedeće godine. Procjena troškova: 2,2 milijarde eura.

Milijarde iz specijalnog fonda za infrastrukturu

Samo prošle godine kompanija je obnovila oko 2 000 kilometara pruga i 2 000 skretnica, radilo se na oko 150 mostova, a renovirano je i oko 1 000 stanica i stajališta. Ukupni troškovi: oko 16,4 milijarde eura.

I narednih godina željeznica će dobijati milijarde eura iz specijalnog kreditnog fonda za infrastrukturu u iznosu od 500 milijardi eura, kojim država planira da modernizuje infrastrukturu širom zemlje.

Ministar je najavio da se još radi na zakonskom okviru, ali da će ove jeseni biti precizno predočeno koliko će novca željeznice dobiti iz tog fonda. Pored željezničkog saobraćaja, fond bi trebalo da ubrza i digitalizaciju zemlje.

Ali dok su novi čelnici željeznica još odgovarali na pitanja novinara u Berlinu, stigla je sljedeća vijest: Na sjeveru zemlje, saobraćaj vozova u ponedjeljak ujutru bio je ozbiljno poremećen zbog kvara na kontaktnoj mreži. Superbrzi vozovi između Hamburga i Berlina – zbog radova već preusmjereni i usporeni – u potpunosti su otkazani. Na više sati. Između dva najveća grada u Njemačkoj.

Za novu šeficu Njemačkih željeznica, Evelin Pala, ima posla na pretek.