Tomas Milc  [ DW ]

13. 09. 2025. 13:36

Brazil: Istorijska presuda Bolsonaru za pokušaj puča

Žair Mesijas Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je zbog pokušaja puča pozvan na odgovornost. Vrhovni sud osudio ga je na 27 godina i tri mjeseca zatvora, a sedmorica saučesnika dobila su kazne između dvije i 26 godina.

Savezna sutkinja Karmen Lusija izjavila je da postoje ubjedljivi dokazi da je Bolsonaro bio na čelu „zločinačke organizacije". Takođe je rekla da je on, zajedno s ključnim ljudima u vladi, oružanim snagama i obavještajnim službama, razvio plan „za opstrukciju legitimnog prenosa vlasti na izborima 2022. i potkopavanje slobodnog vršenja drugih ustavnih ovlašćenja, posebno pravosuđa".

Bolsonaro je pokušao da spriječi preuzimanje vlasti svog izabranog naslednika Luiza Injasija Lule da Silve na prelazu 2022/23. godine.

Osim toga, tvrdi se da je Bolsonaro znao za planove atentata na Lulu, potpredsjednika Žeralda Alkmima i sudiju Moraeša.

Da li Bolsonaro mora u zatvor?

Profesor prava Tijago Botino s Univerziteta Fundasao Getulio Vargas u Rio de Žaneiru relativizuje tvrdnje da je Bolsonarova kazna od više od 27 godina prevelika. Njegovi pristalice, koji su učestvovali u neredima 8. januara 2023. u glavnom gradu Braziliji, osuđeni su na visoke kazne do 18 godina. „U tom kontekstu, 27 godina za odgovornu osobu nije izvan okvira."

U Brazilu se već poslije odslužene šestine kazne može tražiti ublažavanje režima izvršenja.

Nije sigurno da će Bolsonaro zaista morati u zatvor. Zbog njegovog narušenog zdravlja, što je posljedica atentata iz 2018. odbrana će lako dokazivati probleme, kaže Botino. „Vrlo je vjerovatno da ispunjava uslove da kaznu služi u kućnom pritvoru."

Brazil može sebi da čestita

Botino ocjenjuje proces kao izuzetno pozitivan za mladu brazilsku demokratiju. Poslije dvije decenije vojne diktature, Brazil se tek 1985. ponovo vratio demokratiji. „Ali u ovih 40 godina naše demokratske institucije su sazrele", zaključuje Botino u razgovoru za Dojče vele (DW).

I civilne institucije, prema Botinu, sada završenim procesom protiv pučista dokazale su svoju otpornost. „Brazil smije sam sebi da čestita", kaže Botino.

To zadovoljstvo ipak kvari nastojanje Kongresa da donese amnestiju za pučiste. Ipak, i tu posljednju riječ ima Vrhovni sud – koji bi amnestijski zakon, ako je protivustavan, mogao da blokira.

I Sezar Munjoz, direktor brazilskog ogranka organizacije Human Rights Watch (HRW), smatra proces „istorijskim za Brazil". Podsjeća da brojni pučevi u brazilskoj istoriji nikada ranije nisu bili sankcionisani, poput vojnog udara 1964. godine. Takođe, poslije završetka diktature 1985. niko nije bio pozvan na odgovornost za kršenja ljudskih prava.

Sadašnja presuda, međutim, „jasan je signal da će ubuduće postojati posljedice kada se radi protiv demokratske pravne države ili kada se Brazilcima uskraćuje njihovo pravo da na slobodnim izborima biraju svoju vladu", kaže Munjoz. „I to je dobro za demokratiju u Brazilu."

Pozitivno je i to što su osim Bolsonara i visoki vojni oficiri osuđeni na stroge kazne, ističe Munjoz. Do sada je u brazilsku praksu spadalo da se vojnicima sudi samo pred vojnim sudovima. Za HRW ta praksa je u suprotnosti s međunarodnim pravnim normama. Nova presuda protiv vojske pokazuje da niko u Brazilu nije iznad zakona.

Da li je Bolsonaro politički gotov?

Politolog Giljerme Kazarones smatra da Bolsonaro i njegova politička struja – „bolsonarizam" – uprkos presudi još dugo neće nestati. Vjeruje da će se narativ o političkom progonu bivšeg predsjednika od strane brazilskog pravosuđa širiti i na međunarodnom nivou.

Važan test Bolsonarove snage biće da li će uspjeti da podstakne proteste na brazilskim ulicama i izglasavanje zakona o amnestiji u Kongresu. Nejasno je da li će se njegov tabor okupiti oko tog cilja ili će doći do podela oko njegovog političkog nasljeđa.

Njegova kandidatura na predsjedničkim izborima krajem 2026. svakako je isključena.

Bolsonarove pristalice presudu nazivaju „farsom". Nakon objave presude okupili su se ispred njegove kuće u Braziliji, gdje se bivši predsjednik već nalazi u kućnom pritvoru. Mnogi su se molili Bogu, neki su tražili podršku američkog predsjednika.

Jedan od njih, Hadson Freitas, požalio se da Brazilom vlada „diktatura sudija". „Tužni smo i ogorčeni; ovo više nije ustavna država, ali imamo nade." Freitas je izjavio da se nada amnestiji za „političke zatvorenike" i poništenju „ove farse, ove političke presude".

SAD prijete Brazilu

Otvoreno ostaje i do koje će mjere SAD nastaviti da vrše pritisak na Brazil. Vlada Donalda Trampa već je uvela visoke carine na brazilsku robu i sankcije protiv većine sudija Vrhovnog suda.

Nedavno su iz Vašingtona stizale i prijetnje da bi se, ako bude potrebno, vojno intervenisalo radi oslobađanja Bolsonarovih saveznika.

Hoće li SAD zaista stvoriti slično prijeteće okruženje prema Brazilu, kakvo trenutno grade slanjem ratnih brodova prema Venecueli, nije jasno, kaže Kazarones. Moguće je da bi najprije došlo do pooštravanja već postojećih sankcija protiv sudija Vrhovnog suda, dodaje politolog.

Sezar Munjoz iz HRW-a pokušaje Trampove vlade da utiče na presudu vidi kao izuzetno negativne. „Tramp je kaznio one sudije koji nisu htjeli da presude po njegovoj volji. To je napad na nezavisnost pravosuđa i neprihvatljivo je."