Oliver Piper  [ DW ]

26. 08. 2025. 07:58

Teroristkinja NSU Beate Čepe u programu resocijalizacije

„Vijest sam primila s mješavinom nevjerice i šoka. Iako nas kao rodbinu žrtava više ništa ne može da šokira, u ovom slučaju se vidi da ipak može, bar donekle“, kaže za DW Mihalina Bulgarides.

Ona je ćerka Teodorosa Bulgaridesa, kojeg je 2005. u Minhenu ubilo Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU). To je jedna od ukupno deset žrtava grupe desničarskih terorista oko Beate Čepe, koju je Viši pokrajinski sud u Minhenu 2018. osudio na doživotni zatvor za posebno teška krivična djela.

Čepe, koja je dijelom doprinijela rješavanju serije ubistava počinjenih između 2000. i 2007, sada je primljena u program „Exit“ u okviru kojeg se (bivšim) neonacistima pomaže da napuste taj milje. Za Mihalinu Bulgarides, koja je za tu vijest saznala iz medija, to je šamar u lice za sve pogođene.

Zahtjev za hitno isključenje Čepe

Ona i drugi članovi porodica žrtava pokrenuli su peticiju na onlajn-platformi Campact i napisali pismo saveznoj njemačkoj vladi – za sada bez odgovora. Njihov zahtjev: hitno isključenje Čepe iz programa resocijalizacije, kao i pravna i finansijska podrška pogođenim porodicama putem trajnih, odnosno primjerenih penzija za žrtve.

„Mnogo toga smo vidjeli u proteklih 20 godina i sve je isto kao i uvijek. Žalosno je što ponovo vidimo da vladin aparat ne uči, uključujući i pitanja postupanja s pogođenima“, kaže Mihalina Bulgarides. „Lično, nisam iskusila nikakvu zaštitu žrtava.“

Jasno artikulisati ko su počinioci, a ko žrtve

Godinama su policijske istrage bile usmjerene gotovo isključivo protiv porodica ubijenih žrtava. One su optuživane da su povezane s mafijom ili trgovinom drogom. Za Bulgarides, prijem Čepe u program resocijalizacije, što de fakto znači izlazak iz zatvora, još jedan je znak „preokreta“ odnosa počinioca i žrtve: Čepe je osuđena ubica, a dobija podršku u rehabilitaciji, žali se Bulgarides.

„Da je o svemu govorila tokom suđenja ili boravka u zatvoru, možda da se čak i izvinila, pogođeni bi reagovali drugačije. Ali ona kaže da okreće leđa desničarskoj sceni, iako je dokazano imala kontakt s njom i tokom boravka u zatvoru. Tu nešto ne štima. U stvari potpuno je nevjerovatno.“

Portparol programa „Exit Germany“ rekao je za list Frankfurter rundšau da uopšte ne komentarišu ko trenutno učestvuje u njihovom programu resocijalizacije. Međutim, opšti uslov za prijem u taj program je, kako je pojasnio, da je došlo do ozbiljnog promišljanja o počinjenim zločinima i njihovoj motivaciji.

Koliko će dugo Beate Čepe ostati u zatvoru?

U novembru 2026, nakon 15 godina zatvora (uključujući i pritvor) Viši pokrajinski sud u Minhenu odlučiće o konačnom trajanju boravka u zatvoru za Čepe. Ona se, inače, trenutno nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Kemnicu. Zaštitnica prava žrtava i članova porodica žrtava Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) u saveznoj vladi, Barbara Jon, pretpostavlja da teroristkinja NSU učešćem u „Exitu“ pokušava u stvari da pripremi svoje prevremeno puštanje na slobodu.

Mihalina Bulgarides slično razmišlja: „Čepe to radi kako bi skratila svoju kaznu, ne mogu to drugačije da objasnim. Ako se neko istinski popravi i kaže da želi da pokaže kajanje, onda se stvari odvijaju drugačije. Vjerujem ipak u smisao tih programa resocijalizacije i mislim da je dobro što postoje.“

Motivacija i spremnost za napuštanje ekstremističkog miljea

U Njemačkoj postoje brojni programi za napuštanje ekstremističke scene – i državni, ali i oni koje vode institucije civilnog društva. „Exit“, osnovan 2000. godine, bio je prva takva inicijativa i dugi niz godina ostao je jedini program civilnog društva za „izlazak“ iz ekstremno desničarske scene.

Od 2018. godine, Centar za borbu protiv ekstremizma, „Konex“, kao dio Državnog ureda za borbu protiv kriminala u Baden-Virtembergu, nudi programe u oblasti desničarskog ekstremizma, ljevičarskog ekstremizma, islamizma i ekstremizma povezanog s inostranim faktorima, a odnedavno i program za tzv. „građane Rajha“ (Rajhsbürger).

„Za uspješnu resocijalizaciju ključni su volja i spremnost za izlazak – odnosno motivacija: Da li stvarno želim da izađem iz svega toga. A to zavisi od toga koliko je neko ukorijenjen, radikalizovan i integrisan u tu scenu“, objašnjava za DW Konrad Klosinski, rukovodilac programa savjetovanja „Konex“. „A onda moramo kontinuirano da procjenjujemo da li je motivacija iskrena ili samo služi da bi se dobila manja kazna.“

Sve više mladih se radikalizuje na internetu

„Konex“ je u sedam godina obradio više od hiljadu predmeta – od jednokratnih telefonskih konsultacija, do slučajeva koji traju već nekoliko godina. Dok oblast desničarskog ekstremizma trenutno lagano opada, značajno se povećao obim aktivnosti vezanih za mlade. Radikalizacija se odvija prvenstveno na internetu, u čet-grupama i na društvenim mrežama poput TikToka, s kodovima i simbolima koji se stalno mijenjaju.

„Najvažnije je izgraditi međusobno povjerenje kako bismo procijenili šta osoba želi od nas, koliko je ozbiljna i šta joj možemo ponuditi“, kaže Klosinski. „Naš minimalni cilj je da osoba prestane da čini politički motivisana krivična djela. I naravno, ono najbolje na čemu i radimo jeste da se istinski održivo distanciraju, deradikalizuju, ideološki preorijentišu i, u idealnom slučaju, čvrsto s obje noge stoje na temeljima slobodarskog demokratskog poretka.“