Folker Viting  [ DW ]

19. 08. 2025. 14:22

Poslije samita o Ukrajini – čime Njemačka može da doprinese?

Nakon sastanka predstavnika EU, NATOi rukovodstva SAD u Vašingtonu, njemački kancelar Fridrih Merc je bio zadovoljan i čak rekao da su njegova očekivanja prevaziđena. Konkretan rezultat sastanka je dogovor da se pripremi susret Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, nakon kojeg bi bio održan još jedan – zajedno sa Trampom.

Sastanak Zelenski-Putin mora biti pažljivo pripremljen, rekao je njemački kancelar: „Da li će ruski predsjednik imati hrabrosti da dođe na takav samit – to ne znamo. Za to je potreban rad na ubjeđivanju“ dodao je Merc. Sastanak bi trebalo da se održi tokom naredne dvije nedjelje. Iz Moskve nije stigla jasna reakcija na taj predlog, dok je ukrajinski predsjednik Zelenski rekao da je na njega spreman bez postavljanja ikakvih uslova.

Rafael Los, stručnjak za bezbjednost pri trustu mozgova Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR) takođe je izvukao pozitivan bilans. On hvali evropsko jedinstvo: „Valja pozitivno ocijeniti način na koji su Evropljani govorili istim jezikom i kako su se prije toga intenzivno potrudili da koordinišu stavke razgovora i tako ih uvedu da one budu razumljive i pristupačne za Trampa“.

Obustava vatre ili odmah mirovni pregovori?

Na samitu EU-SAD je moglo da se vidi izvjesno približavanje SAD i Evrope. No, jasno je bilo i da SAD i Evropa imaju različite predstave o putu ka miru u Ukrajini. Predsjednik Tramp je od početka ciljao na sveobuhvatan mirovni sprazum. On smatra da prije njegovog sklapanja nije neophodno uspostavljanje primirja, ali, kako je rekao, „možemo da poradimo na dilu u kojem ciljamo na mirovni sporazum“.

Evropljani to vide sasvim drukčije. Posebno je to jasno stavio do znanja njemački kancelar Fridrih Merc u razgovoru sa Donaldom Trampom pred novinarima. On je vehementno zahtijevao da primirje bude prva stavka pred početak pregovora. „Da budemo pošteni, svi mi hoćemo da vidimo obustavu vatre“, rekao je Merc. On je dodao da ne može da zamisli sledeći susret bez odgovarajućeg dogovora, te da kredibilnost daljih pregovora zavisi od tog pitanja.

U razgovoru za DW, stručnjak za bezbjednost Rafael Los je izjavio da bi različiti pristupi Amerike i EU mogli da ostanu konfliktni: „Očito postoje savim različita očekivanja o tome kako stupiti u razgovore. Donald Tramp je u tom pitanju mnogo bliži Vladimiru Putinu kada kaže da bismo najprije morali da raščistimo velika pitanja“.

Kako bi mogle da izgledaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu?

Ukrajina strahuje da bi Rusija i poslije sklapanja primirja ili mirovnog sporazuma mogla da nastavi svoje napade. U krimskom konfliktu 204. Putin je stalno ignorisao sporazume i slao trupe. Američki predsjednik je, kada je riječ o bezbjednosnim garantijama, ostao prilično neodređen. Evropljani bi se u tom pogledu našli na „prvoj liniji odbrane“, rekao je Tramp. Ali, Vašington će dati svoj doprinos, dodao je predsjednik.

Predmet razgovora je i podrška Ukrajini po uzoru na član 5 ugovora NATO. U njemu piše da će se na „oružani napad na jednu ili više članica u Evropi ili Sjevernoj Americi gledati kao napad na sve članice.“

Ideju je razvila italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja gaji odnos velikog povjerenja sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. Meloni je još prije više mjeseci predložila prvu verziju pakta o podršci NATO Ukrajini i taj plan je sada objasnila i u Vašingtonu. Generalni sekretar NATO, Mark Rute, u Vašingtonu je naglasio da se tu ne radi o punopravnom članstvu Ukrajine u Alijansi, ali da bi ona na neki način bila obuhvaćena zaštitom u smislu člana 5.

U Vašingtonu se očito još nije pregovaralo o osjetljivom pitanju ustupanja ukrajinskih teritorija Rusiji. Rečeno je samo da o tome može da odlučuje samo Ukrajina. Rusija zahtijeva velike djelove Ukrajine kao svoju teritoriju.

Mirovne trupe za Ukrajinu – pa i njemačke?

Bezbjednosne garantije – to bi moglo značiti i da ukrajinske jedinice dobiju podršku vojnika iz EU ili NATO ili da one obezbjeđuju moguć sporazum o primirju. Već se diskutuje i o pitanju mogu li i njemački vojnici da budu poslati u Ukrajinu kako bi se tamo starali o miru. Francuska i Velika Britanija već dugo diskutuju o evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu.

Da li će Njemačka učestvovati u tome – još se ne zna. „Još je prerano da se na to da konačan odgovor“, rekao je kancelar. On je rekao da će o tome razgovarati sa svojim koalicionim partnerima u Berlinu. O angažovanju njemačkih vojnika u inostranstvu u načelu odlučuje Bundestag.

U Evropskoj uniji su razmatrani najrazličitiji modeli učešća u očuvanju bezbjednosti u Ukrajini, objašnjava Los. On kaže da je realno moguća obuka vojnog osoblja u samoj Ukrajini, kao i logistička podrška mornaričkim ili vazdušnim jedinicama. No, „Kopnene jedinice bi bile logične ako se uzme u obzir da je Njemačka najveća zemlja u Evropi. Tu Njemačka već ima odgovornost – i smatram da je greška ako se to unaprijed isključuje“.

Političar Socijaldemokratske stranke koja je u vladajućoj koaliciji, Adis Ahmetović, ne bi imao ništa protiv da se Bundesver uključi u kasniju mirovnu misiju u Ukrajini. Šefica Alternative za Njemačku i opoziciona političarka Alis Vajdel, na platformi X je upozorila da bi Njemačka mogla da postane meta ukoliko se SAD povuku i napisala: „Njemačkoj je potreban balans sa Rusijom umjesto stalne konfrontacije“. Šef Strane Ljevice, Jan van Aken, predlaže da se u Krajinu pošalje 30 do 40 hiljada Plavih šlemova UN.

Njemačka – vodeća evropska sila za mir u Ukrajini?

Njemački kancelar Fridrih Merc je još na početku svog mandata rekao da u nemirnim vremenima rata protiv Ukrajine spoljna i odbrambena politika za njega imaju visok prioritet. On je prošle nedjelje bio organizator pripremnog sastanka za samit na Aljasci. Merc kao organizator glasa Evrope. Ubrzo nakon što je izabran za kancelara, medijski efektno je zajedno sa drugim evropskim političarima otputovao u Kijev da bi pokazao solidarnost sa Ukrajinom. I prvi susret sa američkim predsjednikom početkom juna bio je uspjeh za Fridriha Merca, koji je očito uspio da uspostavi dobar kontakt sa američkim predsjednikom. Čak je iz opozicinih krugova stiglo mnogo hvale za odlučno Mercovo zauzimanje za odlučnu njemačku spoljnu politiku, kakva je mnogima nedostajala za vrijeme prethodnika Olafa Šolca (SPD).

Stručnjak za bezbjednost Rafael Los političko djelovanje Merca kada je riječ o mirovnim naporima za Ukrajinu ocjenjuje kao „pozitivno“. Ali: „On svakako ima poseban način da pristupi Donaldu Trampu, kao što se moglo vidjeti posljednjih mjeseci. Ali vidi sebe u tijesnoj koordinaciji sa svojim evropskim koleginicama i kolegama, sa kojima artikuliše zajedničku evropsku liniju“.