Jens Turau  [ DW ]

19. 08. 2025. 08:24

Zeleni na istoku Njemačke: „Usred dana pljuju me na ulici“

Njemački Zeleni pamte i bolja vremena od ovih danas. Do 6. maja bili su dio vladajuće koalicije zajedno sa socijaldemokratama i liberalima, a sada su u opoziciji – i to i dalje nagriza njihovo samopouzdanje.

Jedan od razloga koji izaziva nemir među Zelenima jeste to što je ta stranka na istoku Njemačke na meti brojnih napada. To potvrđuje i nedavni vapaj za pomoć, koji je došao iz pokrajine Tiringije. Krajem jula se, naime, odbornik Zelenih iz skupštini grada Gota, FelikSavez 90/Zelenis Kalbe, obratio partijskom vrhu u Berlinu pismom u kojem je izvijestio o prijetnjama smrću i tome da ga „usred bijela dana pljuju na ulici“.

„Ovo pismo je očajnički vapaj za pomoć, jer ne znamo šta i kako dalje“, napisao je Kalbe. Dodao je i da je postalo opasno biti član Zelenih, posebno u ruralnim djelovima Tiringije. Slični izvještaji stizali su i ranije i to i iz drugih djelova bivšeg DDR-a.

„Zeleni biotop“ u „desničarskoj enklavi“

To je bio još jedan razlog za kopredsjednika Zelenih, Feliksa Banašaka, da se zaputi tamo gdje najviše gori: na istok Njemačke. Želio je da sazna otkud toliko neprijateljstvo prema Zelenima.

Prilikom obilaska grada Halberštata, koji ima oko 38.000 stanovnika i nalazi se u pokrajini Saksonija-Anhalt, angažovani u „Socio-kulturnom centru Zora“, osnovanom 1991, ispričali su mu o neprijateljskoj atmosferi. Nisu svi mladi koji se tu okupljaju članovi Zelenih, ali ustanove poput centra „Zora“ oduvijek su bile mjesta za regrutaciju Zelenih – kako na istoku, tako i na zapadu.

Centar „Zora“ organizuje pank i hevi-metal koncerte, poziva na borbu protiv rasizma i ksenofobije, vodi radionice i radi s mladima. Kada zaposlene u centru upitate šta trenutno najviše brine ljude u Halberštatu, kažu da je to gotovo jednoglasno odbijanje dolaska stranaca. U Halberštatu postoji smještaj za izbjeglice, gdje trenutno živi oko hiljadu ljudi, većinom iz Sirije. To je jedan od razloga mržnje prema Zelenima: veliki dio stanovništva na istoku protivi se daljem useljavanju stranaca – dok se Zeleni i dalje zalažu za prihvatanje onih kojima je potrebna zaštita.

Šef Zelenih, Banašak, žali i zbog, kako kaže, „nedostatka solidarnosti drugih demokratskih stranaka“. Zeleni se takođe zalažu i za dalju podršku Ukrajini u borbi protiv Rusije, ali na istoku Njemačke mnogi imaju drugačije mišljenje i više su za dijalog s ruskim predsjednikom Putinom. Banašak za DW navodi i druge razloge: „Mi smo stranka koja se posebno zalaže za solidarnost, liberalnu i otvorenu demokratiju – ali nikakve razlike u stavovima nisu opravdanje za napade na ljude.“

Zeleni imaju problem u ruralnim područjima

Zeleni na istoku Njemačke već dugo loše stoje. U posljednjih nekoliko godina broj članova stranke na nivou cijele zemlje porastao je na oko 180.000, ali samo oko 12.000 njih dolazi sa istoka.

Zeleni imaju mnogo toga da nadoknade u pokrajinama na istoku, ocjenjuje politikološkinja Nina Kolek s Univerziteta u Potsdamu. „Teško im je u ruralnim, a posebno istočnonjemačkim regionima. To je sigurno zato što tamo nemaju razvijenu partijsku strukturu i nisu etablirani kao stranka“, kaže ona za DW.

Zeleni se tamo doživljavaju kao „dobro plaćeni idealisti iz velikih gradova, koji ne razumiju brojne lomove koje su ljudi na istoku doživjeli od ujedinjenja 1989.“ Mnogi koji žive na selu skeptični su prema etabliranim strankama iz gradova, kaže Kolek. „Smatraju da su ’mekani’, jer se zalažu za zaštitu klime, diverzitet i transformaciju ka održivim izvorima energije.“

Banašak: „Ljudi prije svega žele sigurnost“

Feliks Banašak kaže da je svjestan svih tih problema. Stranka poput Zelenih, koja se zalaže za promjene, trenutno ima težak zadatak, „posebno na istoku Njemačke, gdje mnogi ljudi promjene povezuju sa gubitkom posla i sigurnosti.“

To konkretno znači da prestanak korišćenja uglja, za koji su se Zeleni posebno zalagali, najviše pogađa ljude u istočnonjemačkim regionima gdje se vadio mrki ugalj.

Jedna od onih političarki koja uprkos svemu istrajava i koja i dalje vodi „zelenu politiku“, jeste predsjednica okružnog odbora Zelenih u Harcu, Katrin Grub. U februaru se bezuspješno kandidovala za Bundestag.

Zeleni su još uvijek zastupljeni sa šest poslanika u pokrajinskom parlamentu Saksonije-Anhalt, ali izgledi za izbore naredne godine su loši: ankete pokazuju da bi ta stranka tu mogla da osvoji samo tri odsto glasova.

Katrin Grub do sada nije bila izložena napadima, ali osjeća da se raspoloženje prema Zelenima sve više pogoršava. „Ono što još nije, može da se desi“, kaže ona za DW. „Svi smo toga svjesni. Ali još nam nije ugrožen život.“ Grad Halberštat, kaže, postao je „desničarska enklava“ – tamo se na ulicama može čuti da jedino još stranka Alternativa za Njemačku (AfD) zaslužuje da se za nju glasa.

Od partijskog rukovodstva u Berlinu Katrin Grub očekuje više razumijevanja za životne priče ljudi na istoku Njemačke nakon ujedinjenja 1989. A kopredsjednik stranke Banašak obećava da će ubuduće više uzimati u obzir šta klimatski projekti znače za ljude u ruralnim regionima. Pitanje je, međutim, da li će i to povećati simpatije ljudi na istoku za Zelene.