Andreas Nol  [ DW ]

31. 07. 2025. 12:26

Velika Britanija i Kanada najavljuju priznanje Palestine

Kir Starmer prijeti Izraelu skorim priznanjem Palestine. Promena britanske politike prema Bliskom istoku uslijedila je ubrzo nakon sastanka premijera Kira Starmera sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Škotskoj: samo dan kasnije, 29. jula, Starmer je pozvao ministre na vanrednu sjednicu - prekinuvši letnju pauzu - i u Londonu predstavio javnosti novi kurs.

Premijer od Izraela zahtijeva hitan prekid vatre, odustajanje od planova o aneksiji na Zapadnoj obali, kao i konkretne korake ka rješenju u vidu dve države. U suprotnom, Velika Britanija će u septembru slijediti primjer Francuske i priznati Palestinu kao nezavisnu državu. Državnost je neotuđivo pravo palestinskog naroda, rekao je Starmer.

Istorijska odgovornost

Velika Britanija je do sada više puta odlagala priznanje palestinske države – između ostalog, i zbog istorijske odgovornosti. Između 1920. i 1948. Palestina je bila geopolitički entitet pod britanskom upravom – Britanci su imali kolonijalnu odgovornost za rastuće tenzije između jevrejskih doseljenika i arapske većine. U tzv. Balfurovoj deklaraciji iz 1917. godine, nazvanoj po tadašnjem ministru spoljnih poslova Arturu Balfuru, Britanija je Jevrejima stavila u izgled stvaranje njihovog „nacionalnog doma“, bez uvažavanja političkih prava arapske većine.

Nakon završetka mandata i osnivanja Izraela 1948. godine, Velika Britanija je brzo priznala Izrael. Kada je riječ o priznanju Palestine, britanska vlada je definisala princip da ono ne smije biti jednostrano, već mora biti dio sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. To je imalo i strateške razloge, jer London nije želio da ugrozi bliske odnose sa Vašingtonom i Jerusalimom.

Ulični protesti, ankete, laburistička baza

Ta istorijska uzdržanost Britanaca je na meti sve žešćih kritika. Rat u Gazi – izazvan terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi i otet 251 talac – izazvao je velike tenzije u britanskoj unutrašnjoj politici. U gradovima poput Londona, Mančestera i Glazgova redovno se održavaju masovni protesti za okončanje izraelske okupacije i priznanje Palestine.

Prema posljednjoj anketi agencije JuGov (YouGov), gotovo dvije trećine pristalica Laburističke partije bi podržalo britansko palestinske države. U Donjem domu parlamenta, 221 poslanik, među kojima i mnogi laburisti, potpisao je pismo u kojem se traži to priznanje. I brojni ministri u Starmerovoj vladi vrše pritisak da se to učini.

Rastući pritisak na Dauning strit

Starmer svojim zaokretom djelimično popušta tom pritisku. I dalje naglašava da se „Izrael ne može izjednačavati sa teroristima Hamasa“. Ipak, on je oštro kritikovao izraelsko ratovanje i politiku okupacije u Pojasu Gaze: „Danas u Gazi, zbog katastrofalnog neuspjeha humanitarne pomoći, gledamo gladne bebe i djecu koja su toliko slaba da ne mogu da stoje. To su slike koje će nas pratiti cijelog života. Patnji mora doći kraj.“

Ujedinjene nacije i humanitarne organizacije ukazuju na veliku glad u Gazi. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, međutim, nedavno je izjavio da „nema gladi u Pojasu Gaze“.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, koje kontroliše Hamas, do jula 2025. u ratu je poginulo više od 60.000 ljudi, od čega skoro polovinu čine žene i djeca. Te brojke se ne mogu nezavisno provjeriti, između ostalog jer Izrael ne dozvoljava da novinari uđu u Pojas Gaze.

London slijedi Pariz – sa rezervom

Starmerov zaokret predstavlja i reakciju na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da tokom Generalne skupštine UN u septembru prizna Palestinu „u ime pravednog i trajnog mira“. Francuska time želi da ponovo oživi mirovni proces i rješenju u vidu dvije države da međunarodnu težinu, kako je to Makron izjavio 24. jula u Parizu.

Za razliku od Makrona, Starmer priznanje i dalje vidi kao posljednju opciju – za slučaj da Izrael do tada ne preduzme korake ka deeskalaciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp je nakon sastanka sa Starmerom u Škotskoj početkom nedjelje bio suzdržan. Rekao je da nisu razgovarali o palestinskoj državi, ali da „nema problem s tim“. Ipak, upozorio je da ne treba nagrađivati Hamas. Premijer Izraela Netanjahu reagovao je oštro: priznanje Palestine nazvao je „činom umirivanja džihadista“ koji će „ojačati terorizam“.

Preduslovi po međunarodnom pravu

Palestinsku državnost trenutno priznaje 147 od 193 članice UN. Po međunarodnom pravu još uvijek ne postoje svi preduslovi za funkcionisanje palestinske države. Nema jasno definisane teritorije, jedinstvene vlade kao ni nezavisne kontrola nad ključnim oblastima poput bezbjednosti, pravosuđa ili granične kontrole.

U izjavi povodom zaokreta britanske politike, premijer Starmer je naglasio da Hamas ne smije imati „nikakvu ulogu“ u budućoj palestinskoj vladi.

Kanada se pridružuje

I Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sjednici Generalne skupštine UN koja će biti održana u septembru. Premijer Mark Karni je taj korak obrazložio sve lošijim izgledima da se postigne rješenje u vidu dvije države i humanitarom katastrofom u Pojasu Gaze. Tako se u ovom trenutku tri države grupe G7 zalažu za to priznanje.

Izrael je oštro osudio Karnijevu odluku i smatra je nagradom za terorističku organizaciju Hamas.