- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
01. 08. 2025. 12:55 >> 14:14
Trampove carine: Kanada na dodatnom udaru, Kini još dve nedelje za postizanje dogovora
Carine na robu iz Kanade biće povećane sa 25 na 35 odsto, saopštili su iz Bele kuće, a objavili su i da će na snagu stupiti 7. avgusta.

Nova izvršna naredba Donalda Trampa o uvođenju „recipročnih“ carina za neke zemlje je povod za optimizam, a za druge razlog za zabrinutost.
Rok za uvođenje mera ističe 7. avgusta, a od ukupno 69 zemalja na spisku Vašingtona, Brazil je među najpogođenijim državama sa najavljenim carinama od 50 odsto, objavili su iz Bele kuće.
Udar će biti blaži na neke sektore, poput avionske i energetske industrije.
Za zemlje koje se nisu našle na listi koju je objavila Bela kuća, primenjivaće se carine od 10 odsto.
Srbija je na listi i primenjivaće se sankcije od 35 odsto, a detaljnije o tome čitajte OVDE.
Prema sporazumu postignutom prethodne nedelje, carine na robu iz Evropske unije biće 15 odsto, objavio je Tramp 27. jula.
Kanada će su suočiti sa dodatnim nametima pošto će carine na robu iz te zemlje iznositi 35 umesto 25 odsto, koliko je prvobitno najavljeno.
Kanadska vlada je „veoma loše vođena“ i „nije sarađivala“ sa američkom administracijom u zaustavljanju dotoka narkotika u Ameriku, obrazložio je Tramp odluku o novim carinama.
Prethodno je kritikovao najavu vlasti Kanade da će priznati Palestinu kao državu i rekao da će se to odraziti na trgovinski sporazum.
U Kanadi su „razočarani“ potezom Bele kuće, ali će nastaviti da pregovaraju sa Vašingtonom o trgovinskim odnosima, kazao je premijer Mark Kerni.
Za razliku od te zemlje, Meksiko je uspeo da dogovori odlaganje carina na 90 dana, a prvobitna odluka Trampove administracije je da će one iznositi 30 odsto.
Odluka o odlaganju donesena je posle telefonskog razgovora Trampa sa meksičkom koleginicom Klaudijom Šajnbaum.
Meksiko, Amerika i Kanada imaju potpisan trgovinski sporazum, ali njime nisu obuhvaćene automobilska i metaloprerađivačka industrija, pa će Vašington nastaviti da primenjuje carine od 50 odsto na uvod nekih metala i 25 odsto na uvoz vozila.
- Tramp odložio primenu carina do 7. avgusta, šta čeka Srbiju
- Prva cena Trampovih carina: Adidas najavljuje poskupljenja
- Američke carine Evropi: Velika pobeda Trampa, ne i potpuni poraz Brisela
Mere protiv Kine neće biti uvedene ukolika Peking sa Trampovom administracijom postigne dugoročni trgovinski sporazum do 12. avgusta.
Dve super sile su sklopile načelni dogovor oko uslova u maju i junu, kojim je odloženo uvođenje carina.
Američki zvaničnici tvrde da pregovori o konačnom sporazumu napreduju dobro, prenosi agencija Rojters.
Carine na robu iz Indije biće povišene na 25 odsto pošto su pregovori o pristupu Amerike poljoprivrednom sektoru i hrani iz te azijske države propali, a na udaru će biti i uvoz ruske nafte u tu zemlju, iako iz Bele kuće ne navode koje stope će primeniti.
Dok vlada u Nju Delhiju obećava da će u pregovorima sa Vašingtonom zaštititi poljoprivredni sektor, vesti o novim carinama dovele su do nezadovoljstva u Indiji i pada vrednosti rupija, tamošnje nacionalne valute.
Sa visokom carinskom stopom mogle bi da se suoče i Švajcarska (39 odsto), Bosna i Hercegovina (30 odsto) i Tajvan (20 odsto).
Laos i Mjanmar, zemlje jugoistočne Azije, čekaju carinske stope od 40 odsto.
Donald Tramp i njegovi saradnici takav potez povukli su kako bi sprečili izvoz kineske robe posredstvom tih država, kaže Debora Elms, stručnjakinja za trgovinu iz Hajnrih fondacije.
Da li je Tramp prekoračio ovlašćenja?
Uoči potpisivanja izvršne naredbe Tramp se pozvao na Akt o vanrednim ovlašćenjima u međunarodnoj ekonomiji, američki zakon usvojen 1977.
Smatra da je nacionalna bezbednost Amerike ugrožena zbog trgovinskog deficita sa drugim državama, kao i krize u toj zemlji zbog upotrebe fentanila, koja je razlog za uvođenje dodatnih mera nekim državama.
Američki Sud za međunarodnu trgovinu u maju je doneo presudu u kojoj se navodi da je prekoračio ovlašćenja uvođenjem carina, a pitanja koja su postavljale sudije Apelacionog suga tokom ispitivanja bila su pokazatelj još većeg skepticizma pravnika po ovom pitanju.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk