Andrea Jung-Grim (po agencijama)  [ DW ]

31. 07. 2025. 13:23

Da li Zelenski ozbiljno shvata borbu protiv korupcije?

Za novi zakon glasao je 331 poslanik. Za usvajanje je bilo dovoljno 226 glasova.

Taj zakon zamjenjuje predlog predsjednika Volodimira Zelenskog kojim bi se Nacionalni antikorupcijski ured (NABU) i Ured tužioca za borbu protiv korupcije (SAPO) stavili pod nadležnost Kancelarije glavnog državnog tužioca, čime bi se praktično ukinula njihova nezavisnost.

„Ubijediti partnere da ostajemo na zacrtanom putu“

Prvobitni predlog predsjednika Zelenskog izazvao je talas protesta u zemlji i kritike iz inostranstva. On je nakon toga priznao da je taj predlog koji je želio da progura kroz parlament bio greška i zato je predložen novi zakon kojim se garantuje nezavisnost agencijama za borbu protiv korupcije.

Ali, to još ne znači da je sve u redu, kažu stručnjaci za borbu protiv korupcije poput Andrija Borovika iz organizacije Transparensi internešenal: „Nema razloga za slavlje. Zelenski ne bi trebalo samo da ispravi svoju grešku.“

Umjesto toga, trebalo bi sada da krene i u realizaciju niza drugih zakonskih predloga koji su neophodni za pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, a koji mu leže na stolu. „Trebalo bi sada da učini više kako bi ubijedio naše partnere da ostajemo na zacrtanom putu. Ali o tome naši političari ne govore“, kaže Borovik.

„Vlada prelazi crvenu liniju“

Za mnoge stručnjake pokušaj Zelenskog da oslabi antikorupcijska tijela nije bio slučajan. Oni su uočili da borba protiv korupcije predsjedniku nije na prvom mjestu. Projekti koje zahtijeva i Evropska unija ne napreduju.

Jedan primjer je novoosnovana Kancelarija za ekonomsku bezbjednost (BEB), koja bi trebalo da goni poreska i ekonomska krivična djela. Zelenski odbija da imenuje njenog rukovodioca, iako to zakon nalaže i iako je rukovodioca već odabrala nezavisna komisija.

Darja Kalenjuk iz organizacije Centar za borbu protiv korupcije objašnjava: „Kandidat je jedan od vodećih istražitelja Nacionalnog antikorupcijskog ureda NABU. Njegovu pouzdanost je već više puta provjeravala tajna služba.“ Tu vlada prelazi crvenu liniju jer sebi dopušta da jednostavno ne sprovodi zakon, smatra Darja Kalenjuk.

Optužba koja se ovdje iznosi: Zelenski sprečava da Kancelarija za ekonomsku bezbjednost postane potpuno funkcionalna – i time djelovanje još jednog tijela koje on ne može da kontroliše.

Zastoj – i djelimično nazadovanje

Slična je situacija i sa Ustavnim sudom. On nije kompletan i zbog toga je jedva sposoban za djelovanje. Već mjesecima se čeka da Zelenski potvrdi četiri nominacije sudija, koje je takođe predložila nezavisna komisija, ali je do sada potvrdio samo jednog sudiju. I Ustavni sud je nezavisno tijelo koje nadgleda rad vlade.

Dakle, na mnogim mjestima postoji zastoj – a ponegdje čak i nazadovanje. Tako je, na primjer, sa pravosudnom reformom, kaže Mihajlo Šernakov iz organizacije De jure. U jednoj važnoj komisiji za sada neće biti međunarodnih predstavnika. Ta komisija posredno utiče na to ko će postati sudija.

„Mandat međunarodnih stručnjaka je istekao. Najviše sudsko tijelo sada želi tu važnu komisiju ponovo da popuni uz pomoć organizacija koje uopšte nisu reformisane“, kaže Šernakov. „Ako to prođe, to će biti još jedan znak da se Ukrajina faktički udaljava od pristupanja EU. Potreban je zakon koji će međunarodne stručnjake vratiti u tu komisiju.“

Trebalo bi znati: kad ukrajinski stručnjaci neku organizaciju označe kao „nereformisanu“, to znači da pripada starom, korumpiranom pravosudnom sistemu na čije se postupno ukidanje Ukrajina obavezala.

Procjena mnogih ukrajinskih nevladinih organizacija je dakle da predsjednik Zelenski još uvijek nije dokazao da borbu protiv korupcije zaista shvata ozbiljno.