Roman Gončarenko  [ DW ]

30. 07. 2025. 08:56

Bivši predsjednik Finske: Putin je borac – Tramp želi da bude mirotvorac

DW: Predsjedniče Ninisto, razgovor vodimo nakon trećeg sastanka Rusije i Ukrajine u Istanbulu ove godine, koji opet nije donio rezultate. Vidite li ikakve šanse da diplomatija posreduje barem u postizanju primirja u bliskoj budućnosti?

Sauli Ninisto: Ono što vidimo već više od tri godine jeste nastavak rata. Čini se da ni Rusija ni Ukrajina neće postići potpunu pobjedu. Dakle, ako ništa drugo, moramo pokušati da postignemo dogovor putem diplomatije.

Čini se kao da evropski lideri ne znaju treba li da pozivaju Vladimira Putina ili ne. Bivši njemački kancelar Olaf Šolc nazvao je Putina 2024. Predsjednik Emanuel Makron Donald Tramp iz Francuske nazvao ga je prije nekoliko nedjelja. Američki predsjednik Donald Tramp zvao ga je mnogo puta. Da li uopšte vidite da postoje neki razlozi za nastavak telefonskih razgovora s Putinom?

Kancelar Šolc bio je žestoko kritikovan nakon što ga je pozvao. Ali, kada je Tramp počeo to da čini redovno, a zatim je Makron uradio isto, nije bio kritikovan. Dakle, na neki način, evropsko mišljenje je tu slijedilo predsjednika Trampa. Pretpostavljam da će Tramp nastaviti sa svojom vrstom diplomatije, i po mom mišljenju, ako to učini, Evropa mora nekako da se uključi.

Godine 2018. u Helsinkiju, kada ste se sastali s Putinom i Trampom, Fiona Hil, koja je tada bila Trampova savjetnica, rekla je da ste informisali Trampa o Putinu i Rusiji. Šta ste mu rekli, i šta je on vama rekao?

Rekao sam mu da je Putin borac. Moraš mu se suprotstaviti. To je veoma važno. To ne prekida raspravu. Imao sam osjećaj da Putin voli borbu, to smo vidjeli i na drugim područjima. To je jedan element. Drugi je da, šta god da su nove ideje ili stavovi koje Putin zastupa, treba biti oprezan ako niste potpuno svjesni svega što to može da podrazumijeva.

Jedna stvar koju sam naučio jeste da on često predstavlja neku ideju veoma skromno, iako ju je u svojoj glavi dugo razvijao. Ako je dotaknete, lako vas uvuče u nju. Zato sam rekao Trampu: ako ne razumiješ u potpunosti šta on misli, ili ako je to potpuno nepoznata ideja – ne uključuj se. Takođe sam rekao da Putin voli da bude poštovan – ne prihvaćen, nego poštovan. Smatra da je poštovanje kada mu se suprotstavlja, kada mu uzvratite.

Čini se kao da je Donald Tramp nedavno promijenio stav prema Rusiji. Sada koristi oštar jezik kako bi kritikovao Putina i pristao je na to da Evropljani kupe američko oružje za Ukrajinu. Da li je to prekretnica ili mislite da još uvijek može da promijeni mišljenje i obustavi podršku Ukrajini?

To je teško pitanje. I dalje vjerujem da Tramp želi da bude mirotvorac. Mislim da njegov stav prema Putinu ostaje isti. Ali da, na neki način to jest prekretnica. Već smo vidjeli neke od njih. Postati snažniji u toj raspravi – i to je već prekretnica samo po sebi.

Šta mislite o Trampovom ultimatumu od 50 dana Rusiji da završi rat ili će se suočiti s težim sankcijama? Može li to da približi primirje?

I ranije je bilo vremenskih ograničenja. Mislim da su Trampovi konkretni postupci i izjave značajniji od samog ograničenja.

Mislite li da bi Vladimir Putin mogao da pristane na članstvo Ukrajine u EU?

Mislim da je javno rekao, barem prije nekoliko godina, da je to u redu.

Da, ali sada čujemo iz Moskve da možda nisu tako zadovoljni time, jer Evropu vide kao ratobornu organizaciju. Kažu da se EU militarizuje. Šta vi mislite?

Prije svega, nadam se da će Evropa postati mnogo jača u vojnom smislu. Ali nije na Rusiji da odlučuje o proširenju EU. To nije njihova stvar.

Kada sam rekao da bih volio da vidim jaču Evropu, mislio sam na govor koji je Putin održao 2013. ili 2014, kada je rekao da je Zapad slab, jer su ljudi previše idealistični i nisu spremni da se suoče s izazovima stvarnog svijeta. To moramo ozbiljno da shvatimo. Da li smo spremni da štitimo Evropu i naše zemlje?

Ako imate agresivnog komšiju poput Rusije, koji misli da ste slabi, to je opasna kombinacija. Zato Evropa mora da pokaže snagu i mora da, spolja gledano, djeluje snažno.

Sastavili ste izvještaj za Evropsku uniju u kojem ste naveli da Evropa nije dovoljno jaka. Gdje vidite najslabije tačke i vidite li ikakve promjene otada?

Ono što sam uočio bilo je prilično jednostavno: nedostaje nam i oružja i vojnika. To je glavni problem.

Otada, mislim da moramo da zahvalimo i Putinu i Trampu, a posebno Trampu. Kada je izabran, to je poslužilo kao poziv na buđenje. U Njemačkoj, na primjer, sada ponovo govore o obaveznom vojnom roku. Takođe vidimo ogroman rast finansijskih ulaganja u vojsku unutar NATO. Dakle, mnogo toga se događa i to je dobro.

Za nekoliko dana obilježava se 50 godina od Završnog akta iz Helsinkija, koji je na mnogo načina pripremio kraj Hladnog rata. Da li mislite da je nešto poput Helsinkija ponovo moguće?

Godine 2021. počeo sam da govorim o oživljavanju „Helsinškog duha“. Spomenuo sam to, jer je samo po sebi važno, ali i zato što sam 2021. vidio da se stvari pogoršavaju.

O tome sam razgovarao s američkom administracijom, predsjednikom Bajdenom, ali i sa predsjednikom Putinom. Pitao sam može li nešto slično ponovo da se dogodi. Možemo li ponovo da imamo nešto poput Helsinškog duha, čak i u širem globalnom smislu?

Dobio sam uljudne odgovore – ali onda se, naravno, sve promijenilo kada je Rusija napala Ukrajinu.

Pod Helsinškim duhom mislim na ono što se dogodilo usred Hladnog rata, kada su svjetski lideri sjedjeli za istim stolom i zapravo postigli nešto. Vjerujem da bi za čovječanstvo bilo veoma važno kada bismo jednog dana mogli da vidimo lidere Rusije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, a možda i drugih zemalja, kako sjede za istim stolom i raspravljaju o zajedničkim problemima. Raspravljaju o tome šta će se dogoditi s nama.

Sauli Ninisto bio je predsjednik Finske od 2012. do 2024.