ARD Tagesšau (S. Ekert, A. Rupreht, K. Erdman, A. Henkel)  [ DW ]

30. 07. 2025. 12:14

Opasnost na internetu: Istrage protiv sadističke mreže 764

U najmanje pet pokrajina u Njemačkoj trenutno su u toku istrage protiv navodnih članova onlajn-mreže 764. Prema istraživanjima njemačkog javnog servisa NDR-a, riječ je o pokrajinama Severna Rajna-Vestfalija, Porajnje-Palatinat, Baden-Virtemberg, Saksonija i Hamburg. Druge pokrajine navode da su ispitivanja još u toku ili im je teško da jasno povežu konkretne slučajeve sa sumnjivom mrežom.

Pedofilska sadistička onlajn-mreža 764 i druge podgrupe smatraju se izuzetno manipulativnim i opasnim. Navodno su članovi ciljano pristupali djeci i mladima, na primjer na platformama za igre poput Robloksa i Majnkrafta ili na društvenim mrežama, kako bi potom s njima manipulisali, seksualno ih iskorišćavali i mučili. U pojedinim slučajevima maloljetnici su navodno namjerno dovedeni do samoubistva.

Strukture očigledno šire nego što se mislilo

Mreža 764 postala je poznata javnosti u junu nakon hapšenja jednog 20-godišnjaka u Hamburgu. Muškarac je pod sumnjom da je pod internet imenom „White Tiger“ počinio teška seksualna krivična djela, pokušaj ubistva i ubistvo. Njegova advokatica kaže da on poriče optužbe. Državno tužilaštvo u Hamburgu sada vodi istragu protiv još jednog osumnjičenog, koji takođe navodno pripada istoj mreži. Istraživanja javnog servisa NDR pokazuju da su strukture u Njemačkoj očigledno šire nego što se do sada znalo.

U Baden-Virtembergu, prema informacijama Pokrajinskog kriminalističkog ureda (LKA), vodi se nekoliko postupaka u kojima učestvuje i pokrajinski Centar za zaštitu države i antiterorizam (SAT-BW). Nekoliko postupaka vodi se i u pokrajinama Porajnje-Palatinat i Saksoniji.

I pokrajinski kriminalistički ured Sjeverne Rajne-Vestfalije potvrdio je za NDR da vodi istrage povezane s Mrežom 764. Prema njihovim navodima, 2025. primili su devet prijava američke organizacije za zaštitu djece NCMEC, a još jedna prijava datira iz 2024. godine. Prema LKA, prijave se odnose na dva osumnjičena i dvije moguće maloljetne žrtve. Dalji postupci vode se na osnovu krivičnih prijava.

Kanadski slučaj pokazuje: vlasti često reaguju prekasno

Koliko sporo teku istrage i koliko je vlastima teško da istraže taj fenomen pokazuje slučaj Džejsona Sokolovskog iz Vankuvera u Kanadi i njegove ćerke. Sokolovski je u intervjuu za NDR ispričao da je njegova 14-godišnja ćerka mjesecima u dugim četovima postajala sve više emocionalno zavisna. U početku je smatrao da je taj internet-kontakt bezopasan, ali je onda primijetio posjekotine na njenim rukama.

Njegova ćerka je govorila o nekoj vrsti „sektaškog samopovrjeđivanja“. Nakon toga je otac potražio pomoć – ali njegovo upozorenje naišlo je na skepsu: „Policija me smatrala preopterećenim ocem. Niko nije razumio o čemu govorim.“ Početkom godine njegova ćerka izvršila je samoubistvo. U međuvremenu su lokalne vlasti započele istragu u tom slučaju.

Počinioci djeluju strateški

Stručnjaci za kibernetički kriminal i ustanove za prevenciju opisuju djelovanje mreža poput 764 kao „veoma organizovano“. Počinioci ciljano traže ranjive mlade osobe, na primjer kvir korisničke profile, znake porodičnih sukoba ili depresivne naznake. I Džejson Sokolovski vjeruje da su upravo ti faktori učinili njegovu ćerku zanimljivom za počinioce: „Bila je kvir, roditelji su joj bili razvedeni. Sve to činilo ju je ranjivom.“

Jednom kada je identifikovana, započinje proces stvaranja veze. Faze tzv. „Love bombinga“ (pretjerane pažnje i privrženosti) smjenjuju se sa omalovažavanjem i izolacijom. Tokom nekoliko mjeseci stvara se emocionalna zavisnost. Stručnjaci to nazivaju sajber gruming.

Nacionalne strukture nasuprot globalnim počiniocima

Tomas-Gabrijel Ridiger, stručnjak za kibernetički kriminal sa Policijske akademije u Brandenburgu, već godinama proučava sajber gruming (proces u kojem odrasla osoba upoznaje dijete na internetu, zbližava se s njim i stiče njegovo povjerenje s ciljem seksualnog zlostavljanja). On govori o globalnom digitalnom prostoru, nasuprot kojem stoje istražne vlasti i mehanizmi koji su nacionalno i savezno strukturisani. Zbog toga se, kaže, mnogi počinioci uopšte i ne otkriju.

Uz to, istrage se često vode u tajnosti. Počinioci se pojedinačno gone, bez ozbiljnog narušavanja kompletne mreže. Stručnjak ukazuje na nedostatak „opšteg preventivnog prisustva“ na internetu.

„Bili bismo mnogo dalje da su bezbjednosne vlasti zaista prisutnije u digitalnom prostoru“, zaključuje Tomas-Gabrijel Ridiger.