- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
28. 07. 2025. 12:31
Gorka pilula, ali i šansa: Intel ne gradi fabrike u Njemačkoj
Američka kompanija Intel je 2022. najavljivala je da će u Magdeburgu otvoriti dvije fabrike čipova i u njima zaposliti 3.000 ljudi. Sada je i zvanično odustala od tog projekta vrijednog milijarde dolara.
Američki proizvođač čipova je u krizi. U trećem kvartalu prošle godine prijavio je gubitak od čak 2,9 milijardi dolara. Najavljuju se i otpuštanja: krajem prošle godine za Intel je u svijetu radilo 109.000 ljudi, a na kraju ove godine biće ih 75.000.
Ulaganje u fabrike u Njemačkoj bila je ideja prošlog rukovodstva američke kompanije. Novo rukovodstvo, sa generalnim direktorom Lip-Bu Tanom na čelu, smatra da su investicije u fabrike „nerazumne i pretjerane“. A i politika Donalda Trampa „Amerika na prvom mjestu“ ostavlja svoj trag.
Milijarde subvencija
Za grad Magdeburg i njemačku pokrajinu Saksoniju Anhalt to znači da ostaje bez investicije vrijedne 30 milijardi dolara – od čega je gotovo deset milijardi trebalo da budu subvencije, dakle novac njemačkih poreskih obveznika. Na sreću, ta finansijska podrška nije isplaćena Intelu.
Odluku o subvenciji donjela je, inače, još prošla njemačka vlada kancelara Olafa Šolca. Za nju je to ulaganje od 9,9 milijardi u projekat Intela bila strateška odluka.
Od korona-krize, zavisnost od uvoza čipova postala je očigledna, jer tokom pandemije gotovo da je sasvim stalo snabdjevanje iz Azije. Fabričke trake proizvođača automobila su zaustavljene, laptop-računare bilo je teško nabaviti, a ljudi su mjesecima čekali na isporuku veš-mašina. Fabrike čipova u Evropi trebalo je da donesu veću sigurnost u snabdjevanju.
Danas gubitnik, sutra pobjednik?
Da li je sada propala ideja o proizvodnji čipova na istoku Njemačke? Nije. Tamo niču najmanje tri nove fabrike. Tajvanska kompanija TSMC ne odustaje. Njen pogon u industrijskoj zoni Drezdena, a koji je takođe subvencionisan, trebalo bi da počne sa radom 2027. U neposrednoj blizini niče i fabrika proizvođača čipova firme Infineon. Ona je već u „sivoj fazi“.
Odustajanje Intela jeste „gorka pilula koju treba progutati“, ocjenjuje list iz Magdeburga Folksštime. Ali to može biti i šansa: „Da, Magdeburg je danas gubitnik, ali bi uskoro mogao da postane pobjednik“, piše njemački list. „Tepih prostrt za Intel i dalje je tu. Drugi sada mogu da uđu u industrijsku zonu koju retko ko u Njemačkoj može da ponudi.“
Neke poznate kompanije već se raspituju, kaže Rajner Hazelof, premijer Saksonije Anhalt. Pre desetak dana, kompanija FMC (Ferroelectric Memory Company), objavila je planove za izgradnju fabrike čipova upravo u magdeburškom industrijskom parku. Iza FMC-a osnovanog 2016. stoje kompanije kao što su Boš, Er Likid, Merk i drugi međunarodni investitori.
Šta pokazuju slučajevi Intela i Folksvagena?
Sve u svemu, odluka Intela „nije šamar Njemačkoj“, ocjenjuje ekonomski list Handelsblat. Ali greška je, kako navodi, to što su bivši kancelar Šolc i ministar privrede Robert Habek uložili tako ogromnu sumu u jedan projekat – pogotovo zato što su rasle sumnje u to da li će Intel uopšte moći da se takmiči sa industrijskim gigantima kao što su TSMC ili Samsung. A i dobra je vijest za Njemačku to što nijedan jedini evro sada ne odlazi iz državne kase, podsjeća Handelsblat.
Međutim, kako ocjenjuje list Merkiše odercajtung, povlačenje Intela, kao i nedavna vijest o velikom padu profita Folskvagena u drugom kvartalu ove godine, ipak ukazuje na jedan fundamentalni problem: strukturne slabosti Njemačke kao poslovne lokacije.