B.B. [ Beta ]

"Dokumenta" identifikovala 2.353 žrtve rata za vrijeme i poslije Oluje, većina Srbi i civili

Hrvatska nevladina organizacija Dokumenta (Documenta) objavila je danas da je identifikovala 2.353 žrtve za vrijeme i poslije hrvatske vojno-policijske operacije "Oluja" iz 1995. godine, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.

Na predstavljanju preliminarnih rezultata istraživanja ljudskih gubitaka povezanih s događajima tokom i poslije operacije "Oluja", koordinator istraživanja Nikola Mokrović rekao je da su za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirali 2.654 osobe, od kojih su 2.353 identifikovane kao potvrđene i djelimično potvrđene žrtve rata.

Evidentirano je i 126 osoba za koje se ne može utvrditi da su bile žrtve rata, zatim 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, kao i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje SR Jugoslavije ili Bosne i Hercegovine, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare.

Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti - 1.747, a zatim hrvatske - 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca, prenosi agencija HINA.

Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila.

Po tipu stradanja, najviše osoba je ubijeno - 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346.

Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine - 995, a slijede oni iznad 65 godina - 763, osobe od 13 do 35 godina - 562, i sedmoro djece do 12 godina.

Istraživačica Veselinka Kastratović, koja je pratila suđenja za ratne zločine, izjavila je da "svih ovih godina nema novih optužnica ni otvorenih novih istraga, iako su se zločini sigurno dogodili".

Direktorka organizacije Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič izjavila je da postoje potpuno suprotstavljene slike o stradanju tokom i poslije operacije "Oluja", kojom je Zagreb uspostavio kontrolu nad cijelom teritorijom Hrvatske.

"U Hrvatskoj, posebno među onima kojima je 'Oluja' omogućila da se vrate u svoje kuće u do tada okupiranim područjima, 'Oluja' se slavi kao pobjeda. S druge strane rata, vezana je uz egzodus, uz ubijanje civila, uz nerazjašnjene sudbine nestalih", kazala je Teršelič.

Navela je da su neke činjenice sudski utvrđene, a da druge nisu zabilježene ni u presudama Međunarodnog krivičnog suda, ni u presudama hrvatskih sudova, ocijenivši da očekivanje porodica žrtava "tu nije ispunjeno".