Frank Hofman  [ DW ]

24. 07. 2025. 07:37

Rusija i NATO: Eskalacija u Baltičkom moru?

Evropa mora da se pripremi za dalju eskalaciju sukoba s Rusijom u Baltičkom moru, smatra Helge Adrians iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). U razgovoru za DW kaže da očekuje „značajno povećanje pratnje ruskih tankera iz sjenke od strane ruske mornarice kroz Sjeverno i Baltičko more“. Prema njegovoj analizi, „naredni stepen eskalacije u baltičkom regionu u sukobu s Rusijom je neposredno pred nama“.

Njemački stručnjak za bezbjednost ukazuje, između ostalog, i na najnoviji paket sankcija Evropske unije koji je usmjeren protiv ruskog izvoza gasa i nafte.

Istovremeno, Rusija nastavlja da se vojno pojačava u regionu Baltičkog mora – što pokazuje i prisustvo na jezeru Ladoga, u blizini ruskog Sankt Peterburga, navodi Adrians u studiji berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Više od 60 inspekcija ispred danske obale

Danska je još početkom godine pooštrila kontrole prema takozvanim „tankerima iz sjenke“ – za koje se sumnja da djeluju po nalogu Rusije i često imaju prikrivenu vlasničku strukturu.

Danska uprava za pomorstvo (Danish Maritime Authority, DMA) potvrdila je za DW da je od februara više od 60 naftnih tankera kontrolisano u blizini obalskog mjesta Skagen. Među njima su, vjerovatno, bili i brodovi takozvane ruske „flote iz sjenke“.

„Dva broda su zadržana zbog problema koji se odnose na bezbjednost plovidbe, zaštitu životne sredine i zaštitu pomoraca“, navodi uprava. „Danska uprava za pomorstvo pojačala je napore kako bi se osiguralo da tankeri usidreni ispred Skagena poštuju propise“, navodi se u pisanom odgovoru DW-u.

Te mjere su politički u skladu sa sankcijama Evropske unije protiv ruske industrije sirovina, koja podržava rat Moskve protiv Ukrajine.

Tankeri iz sjenke – rizik za životnu sredinu

Prema međunarodnom pomorskom pravu, obalske države u obavezi su da garantuju slobodan pomorski saobraćaj. Prag na osnovu kog država poput Danske može da kontroliše, zaplijeni i spriječi dalje kretanje broda u svojoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni na moru, veoma je visok, objašnjava u razgovoru za DW Kristijan Biger sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Taj prag se, na primjer, smatra prekoračenim „ako brod nema zastavu ili ako je, recimo, juče plovio pod zastavom Paname, a danas pod zastavom Liberije. U tom slučaju vlasti mogu da zaključe da je brod u suštini bez državljanstva“, što je zabranjeno prema međunarodnom pravu. Takođe, ako postoji osnovana sumnja da postoji opasnost po životnu sredinu, država ima pravo da sprovede takve kontrole.

Zato se danska pomorska uprava, kada zadržava brodove ispred Skagena, prije svega poziva na bezbjednosne i ekološke standarde: „Mjere se preduzimaju kao odgovor na saobraćaj starijih brodova koji prevoze naftu kroz danske morske tesnace, što predstavlja povećani rizik i razlog za zabrinutost u pogledu bezbjednosti plovidbe, bezbjednosti posade i zaštite životne sredine.“

„Dinamika provokacija“ s Rusijom

Rusija, međutim, smatra da su ti razlozi samo izgovor. Krajem maja, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je da će Rusija „braniti pomorski saobraćaj svim legalnim sredstvima“. Razmatra se i angažovanje bezbjednosnih snaga na brodovima koji plove u rusko ime.

Kristijan Biger s Univerziteta u Kopenhagenu upozorava na moguću spiralu eskalacije u baltičkom regionu: „Na kraju krajeva, sada se s obje strane testira kako će ona druga da reaguje“, rekao je za DW.

Evropa, prema njegovim riječima, mora da se „pripremi na dinamiku provokacija s Rusijom, koja se neće odvijati samo na moru. Vjerujem da ćemo postepeno biti svjedoci sve češće upotrebe dronova“, dodaje Biger, koji je u julu objavio novu studiju o međunarodnoj politici u globalnim okeanskim regionima (Politics of Global Ocean Regions).

Sve više dronova u i iznad Baltičkog mora?

Do sada je Danska nabavila deset takozvanih jedrilica-dronova od jednog američkog proizvođača za nadzor mora. „To su veoma fleksibilne platforme koje mogu biti opremljene kamerama i raznim elektronskim senzorima za izviđanje“, objašnjava Biger.

Istovremeno, on i njegov istraživački tim bilježe da je sve više uočenih dronova nejasnog porijekla – za koje se sumnja da dolaze iz Rusije. „Vrlo je vjerovatno da će biti sve više incidenata“, izjavio je Biger za DW. „Zamislivo je, na primjer, da neka vjetroelektrana bude oštećena dronovima – što nosi veliki potencijal za eskalaciju.“ Istraživač iz Kopenhagena upozorava: „Ne bi me iznenadilo da se nešto takvo dogodi već ove godine.“