- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
08. 06. 2025. 07:39
Komisija EU odbacuje optužbe da je tajno plaćala NVO

Da li Evropska komisija plaća nevladine organizacije da lobiraju u njenu korist? To navodno proizilazi iz tajnih ugovora u koje je „Velt am Zontag" imao uvid. Prema tim navodima, ekološke nevladine organizacije bile su, između ostalog, plaćene za kampanje i tužbe protiv firmi – među njima i nemačke. Takođe se tvrdi da su se zaposleni u Evropskoj komisiji do u najsitnije detalje usklađivali s aktivistima kako bi uticali na javnost, ali i političare, radi ciljeva klimatske politike EU.
List „Velt am Zontag" navodi kao dokaz navodno tajni ugovor iz 2022. između Evropske komisije i NVO ClientEarth. U tekstu se, na primer, sugeriše da se ta NVO obavezala da podnese tužbu protiv termoelektrana na ugalj – iako su ekološke organizacije poput ClientEarth to i ranije najavljivale.
Poznato je takođe da je ta NVO dobila 350.000 evra za izradu koncepta koji bi podstakao napuštanje uglja, uključujući saradnju sa građanskim inicijativama i protestnim grupama.
EU-sredstva korišćena i za druge projekte?
Uprkos tome, mnogo toga ostaje netransparentno i problematično, smatra poslanica CSU-a u Evropskom parlamentu Monika Holmajer.
Ona je u Odboru za kontrolu budžeta, ispred najveće poslaničke grupe, Evropske narodne partije (EVP). Tamo su analizirani pojedinačni ugovori, i pritom je – kako navodi – postalo jasno da su neke NVO sredstva EU koristile za radikalne projekte koji nisu u skladu sa vrednostima EU.
„A to u krajnjoj konsekvenci znači da se sredstva EU ne smeju koristiti za potkopavanje pravne države, niti za podrivanje osnovnih principa vladavine prava. Otkrili smo, na primer, da su finansirani lokalni protesti koji su delimično čak i prerasli u nasilne akcije", rekla je Holmajer.
Revizorski sud EU ukazuje na nedostatak transparentnosti
Već mesecima se u Briselu vodi spor oko načina finansiranja nevladinih organizacija. U aprilu je i Evropski revizorski sud ukazao na nedovoljnu transparentnost prilikom dodele sredstava.
Ipak, u njegovom izveštaju ne nalazi se nijedan pokazatelj da Komisija novac dodeljuje isključivo onim ekološkim organizacijama koje podržavaju njenu političku agendu.
Evropska komisija odbacuje optužbe
Evropska komisija je u međuvremenu saopštila da ne postoje nikakvi tajni ugovori sa nevladinim organizacijama.
U saopštenju za javnost Komisija tvrdi „da je veoma transparentna kada je reč o dodeli finansijskih sredstava. Informacije o korisnicima sredstava EU – uključujući imena primalaca i iznose – dostupne su javnosti na internet-stranici sistema finansijske transparentnosti Komisije".
U saopštenju za javnost Komisija ističe da su njene službe dobile instrukcije da ne odobravaju radne programe koje predlažu NVO, ukoliko oni sadrže konkretne aktivnosti usmerene protiv institucija ili njihovih predstavnika.
Istovremeno je Evropska komisija u maju najavila da će značajno pooštriti pravila za finansiranje NVO. Ubuduće više neće biti dozvoljeni sporazumi koji bi se mogli tumačiti kao podrška lobiranju za određene političke sadržaje kod komesara ili poslanika Evropskog parlamenta. Nevladine organizacije bi takođe trebalo da obezbede mogućnost praćenja tokova sredstava i da u evropskom registru transparentnosti navedu svoje finansijere.
Poslanik Zelenih: „Evropska komisija finansira živu, dinamičnu civilnu sferu"
To je dobro, ali naravno mora važiti za sve koji primaju sredstva iz budžeta EU, smatra poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Danijel Frojnd.
On dodaje da nije tačno da se novac evropskih poreskih obveznika koristi za lobiranje u korist Komisije:
„Tačno je da Evropska komisija finansira jednu živu, dinamičnu civilnu sferu. A postojanje takve civilne sfere je od suštinskog značaja u jednoj demokratiji. Na kraju to vodi kvalitetnijim debatama, a time i boljem zakonodavstvu – jer se čuju svi interesi u tom procesu."
Slično razmišlja i Rene Repazi, predsednik poslanika SPD-a u Evropskom parlamentu. On je uveren da nevladine organizacije u Briselu igraju veoma važnu ulogu:
„Već sada je situacija takva da je industrijski lobi dominantan na svim nivoima, i nevladine organizacije predstavljaju odgovarajuću protivtežu. One se drugačije finansiraju. Potrebna im je javna podrška kako bi mogle da rade svoj posao. U tom smislu je suštinski ispravno da NVO dobijaju sredstva EU. Da desničarske i konzervativne partije imaju problem s tim zato što NVO zastupaju ciljeve koji im se ne dopadaju – to mogu još i politički da razumem. Ali da se ide toliko daleko i tvrdi kako tu postoji neki strukturni problem – to zaista ne mogu da prihvatim."
Kampanja konzervativaca u EP?
Nikolas Ajosa, direktor EU-ogranka organizacije Transparency International, nije jedini koji pretpostavlja da je reč o kampanji konzervativaca protiv nevladinih organizacija – uoči predstojećih pregovora o budžetu EU.
I u samom Evropskom parlamentu mnogi poslanici veruju da poslanička grupa Evropske narodne partije (EPP), kojoj pripadaju i CDU i CSU, planira da iskoristi svoju novu većinu, zajedno s frakcijama krajnje desnice, kako bi u narednim godinama umanjila podršku civilnom društvu – posebno kada je reč o zaštiti klime.