Samir Huseinović (Sarajevo)  [ DW ]

04. 06. 2025. 10:05

Sastanak u Sarajevu: Političari ostaju duboko podijeljeni

Sastanak lidera političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine s ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC), održan 3. juna u Sarajevu, još jednom je ogolio duboke podjele među političkim vođama. Dok su jedni isticali spremnost za reforme i evropski put, drugi – koji nisu prisustvovali sastanku – osporavaju legitimitet skupa, nazivajući ga „političkim promašajem“.

Na sastanku su učestvovali predstavnici Trojke (Socijaldemokratske partije BiH - SDP, Naroda i pravde – NiP, Naše stranke), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, kao i opozicionih stranaka iz Republike Srpske – Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Liste za pravdu i red. Iako članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske nisu prisustvovali, njihovi komentari nakon sastanka odjeknuli su s nesmanjenom političkom žestinom.

HDZ-ovo pitanje legitimnog predstavljanja

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović upozorio je na ozbiljnu političku i institucionalnu krizu koja, kako je rekao, ne samo da usporava reforme, već i udaljava zemlju od evropske perspektive. „Ne želimo da prihvatimo ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovo bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH“, poručio je Čović, insistirajući na izmjeni Izbornog zakona i obezbjeđivanju „ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda“.

Sličan ton zadržao je i lider HDZ 1990, Ilija Cvitanović, koji je rekao da u Federaciji BiH mora hitno da se riješi pitanje hrvatske pozicije u Predsjedništvu, uz konstataciju da međunarodna zajednica „pokazuje ozbiljno razumijevanje“ za taj problem. „Ovo je zemlja tri konstitutivna naroda, a jedan narod nema poziciju u Predsjedništvu BiH“, rekao je Cvitanović.

Prema Ustavu i zakonu, u Predsjedništvo BiH biraju se trojica članova – iz redova bošnjačkog, hrvatskog i sprskog naroda.

Glas opozicije iz Republike Srpske

Za razliku od lidera SNSD i Ujedinjene Srpske koji nisu prisustvovali sastanku, opozicija iz RS iskoristila je susret sa ambasadorima PIC-a da predstavi alternativni glas iz entiteta sa srpskom većinom. Predsjednik SDS Milan Miličević naglasio je da građani RS ne smiju da budu taoci sankcija – koje već nameću pojedine evropske zemlje. Poručio je da su „mir, stabilnost i evropski put osnovna platforma“ opozicije.

Predsjednik PDP Draško Stanivuković pozvao je na deblokadu državnih institucija, tvrdeći da je to „srpski interes“, dok je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red žestoko napao Dragana Čovića, kao i lidera SNSD Milorada Dodika, nazivajući ih glavnim uzročnicima krize. „Suvišno je više trošiti riječi na Dodika – on je davno ispričana priča. Ali način na koji Čović čuva Dodiku leđa u blokadi je nevjerovatan“, kaže Vukanović, dodajući da je rješenje krize u rukama predsjednika HDZ i predsjedavajuće Savjetu ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH).

Trojka: Kompromis da, ali ne po svaku cijenu

Predsjednik SDP Nermin Nikšić zahvalio se opozicionim strankama iz RS na, kako je ocijenio, zavidnom nivou spremnosti za dijalog. Rekao je da opozicija iz RS „ne može da isporuči Izborni zakon“ – što je uslov koji za deblokadu evropskog puta BiH postavlja HDZ. Odgovornost je na Trojki koja, kako ističe, ne može da prihvati predloge Izbornog zakona koji ne rješavaju presude Evropskog suda za ljudska prava. Nikšić poziva na kompromis, ali ne prihvata „kapitulaciju“ pred HDZ-om. Presude Evropskog suda ukazuju na postojanje diskriminacije „ostalih“ u izbornom zakonodavstvu BiH, ali ne i „konstitutivnih“ naroda.

Slično je govorio i predsjednik NiP Elmedin Konaković, koji je podsjetio da je Trojka „krenula u izbacivanje SNSD iz vlasti“ onog trenutka kada je Milorad Dodik poručio da „od evropskog puta nema ništa“. Konaković je pozvao međunarodnu zajednicu da djeluje kada domaći političari blokiraju, podsjećajući ih na obaveze koje proizlaze iz Okvirnog sporazuma za mir i bonskih ovlašćenja visokog predstavnika.

Reakcije izvan sastanka: poricanje legitimiteta

Koalicioni partner SNSD, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, izjavio je da je sastanak sa PIC-om bio „potpuni promašaj“ i da opozicija iz RS „nema izborni legitimitet“ da predstavlja Srbe u zajedničkim institucijama.

Slično mišljenje ima i poslanik SNSD u državnom parlamentu Milorad Kojić, koji je rekao da opozicija pokušava da dođe „u prvu ligu sa kupljenim sudijom – Kristijanom Šmitom“.

Milorad Dodik je otišao i korak dalje, ocijenivši na društvenoj mreži Iks izjave opozicionih lidera iz RS na sastanku sa PIC-om kao „nedostojnim komentara“. Tvrdio je i da su one izazvale „gađenje kod svakog Srbina“.

Sve dalje od kompromisa?

Sastanak s liderima Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira pokazao je da deklarativna opredijeljenost ka evropskim integracijama postoji kod gotovo svih učesnika sarajevskog sastanka. Ali, tumačenja uzroka krize, načina njenog rješavanja, kao i same uloge međunarodne zajednice, ostaju duboko podijeljena.

S jedne strane su pozivi na dijalog, kompromis i konkretne zakone, a s druge osporavanje legitimiteta i jačanje polarizacije, ukazuje politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić.

Prema njenim riječima, iako su predsjednici političkih stranaka iznijeli dobro poznate stavove, ostaje pitanje da li će to da pokrene međunarodne zvaničnike na odlučnije djelovanje ili će i dalje da „gledaju agoniju u kojoj zemlja propada“.

Topić za DW upozorava i na oštru polarizaciju unutar RS, gdje je opozicija nakon sastanka odmah bila izložena „salvama optužbi da su izdajnici“, jer su, kako kaže, narušili „ekskluzivno pravo zaštite Srba“ koje je prisvojila vladajuća SNSD.

Čović mijenja odnos prema OHR-u?

Govoreći o Draganu Čoviću, ona uočava njegovu doslednost u zahtjevu za izmjenama Izbornog zakona i istovremenu odbranu Milorada Dodika, kojeg je „amnestirao od potpune odgovornosti“ za političku blokadu, prebacujući krivicu na bošnjačke stranke – u kontekstu Izbornog zakona.

Kao važnu promjenu Topić vidi i Čovićev sve oštriji stav prema Kancelariji visokog predstavnika, što dodatno jača „Dodikov napad na međunarodnu zajednicu“. Ona podsjeća i na „vrlo jasan stav Njemačke koja je uvela sankcije Miloradu Dodiku“.