Štefani Hepner  [ DW ]

25. 05. 2025. 08:08

Pet godina od smrti Džordža Flojda: Koraci naprijed i unazad

Tamo gdje je nekada na asfaltu blistao jarko-žuti natpis Black Lives Matter (Crni životi su bitni), danas ponovo prolaze kolone automobila.

Republikancima u američkom Kongresu je smetao taj natpis, pa je u martu uklonjen.

Kejona Džons stoji usred nekada slavne 16. ulice u Vašingtonu. „Osjećam zahvalnost, preplavljena sam osjećajima i razočarana – ali istovremeno i osnažena“, kaže ova umjetnica za DW.

Prije otprilike pet godina ispisala je velika slova na asfaltu, u jednoj noćnoj akciji zajedno sa drugim umjetnicima. Tek u zoru, kada su prolaznici zastajali i željeli da pomognu, shvatila je da je postala dio nečega većeg.

„U roku od 24 časa natpis se mogao vidjeti svuda u svijetu. To me ispunilo i dalo mi snagu“, kaže ona. „Tako nastaje promjena.“

Zbog ubistva Džordža Flojda protesti širom svijeta

Promjena koju Kejona Džons želi jeste pravda. Jer tačno prije pet godina je tamnoputi Džordž Flojd umro tokom brutalne policijske kontrole – ugušen pod koljenom policajca.

Njegova borba za život trajala je nešto manje od devet i po minuta, precizno dokumentovana kamerom mobilnog telefona. U više navrata čulo se kako Flojd govori: „Ne mogu da dišem.“

Video iz Mineapolisa obišao je svijet. Ubrzo su stotine hiljada ljudi izašle na ulice protestujući protiv rasističkog policijskog nasilja i zahtijevajući reforme.

Pokret Black Lives Matter (BLM) postao je vjerovatno najmasovniji protesni pokret u istoriji Sjedinjenih Država.

Policijsko nasilje konačno u fokusu

Flojdova smrt izazvala je snažan odjek i van SAD. Od juna 2020. godine širom svijeta su se održavali protesti – ali sa različitim naglascima.

Aktivisti u Brazilu i Kolumbiji iskoristili su BLM da bi ukazali na rasističko policijsko nasilje protiv autohtonih i afro-latinoameričkih zajednica.

U Evropi je BLM, posebno u Njemačkoj, Danskoj i Italiji, uspio da mobiliše desetine hiljada ljudi. Protesti su pokazali da postoji „rastuća svijest o problemu“, objašnjava za DW portparol Inicijative crnih ljudi u Njemačkoj Tahir Dela.

„Smrt Džordža Flojda zaista može da se smatra prekretnicom“, kaže za DW i pravnica Lajla Abdul-Rahman, koja na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu istražuje policijsko nasilje. I u Njemačkoj je BLM znatno doprinio oblikovanju javne rasprave. „Diskurs se sada vodi drugačije, i u nauci.“

Pet godina kasnije – obećanja treba ispuniti

Pet godina kasnije, nakon početne nade, mnogi osjećaju i razočaranje. „Još uvijek nismo vidjeli sve promjene koje su tada bile obećane“, kaže u razgovoru za DW Robert Samjuels, koautor knjige „His Name Is George Floyd“ („Njegovo ime je Džordž Flojd“).

„SAD nisu uspjele trajno i aktivno da rade na tome da postoji jednakost i da svi imaju jednake šanse“, dodaje.

Tahir Dela čak govori o nazadovanju. Jedan od glavnih problema, kaže, jeste to što „ne uspijevamo da vodimo stvarnu raspravu o rasizmu, jer imamo vrlo usko shvatanje rasizma“.

Razočaranje se odražava i u anketama: dok je 2020. godine još 52 odsto Amerikanaca vjerovalo da će novi fokus poboljšati život crnih ljudi, prema istraživanju instituta Pju, pet godina kasnije slika izgleda drugačije. Samo 27 odsto kaže da je došlo do pozitivnih promjena dok 72 odsto ne vidi nikakvo poboljšanje.

Trampove uredbe – korak nazad za BLM

To bi moglo da ima veze i sa politikom Donalda Trampa: nedugo nakon što je preuzeo dužnost, američki predsjednik je naredio ukidanje svih programa za promovisanje raznolikosti, učešća i inkluzije u saveznim organima vlasti.

Takođe su kompanije i univerziteti bili pod pritiskom da ukinu smjernice za podršku ugroženim grupama na univerzitetima. Osim toga, Tramp želi da potisne nastavu o rasizmu i socijalnoj pravdi – ako treba i uskraćivanjem državnih sredstava.

Neprofitni projekat „Mapping Police Violence“ iznio je alarmantne brojke: u SAD je 2024. godine najmanje 1.260 ljudi umrlo u policijskom pritvoru. To je više nego ikada u posljednjih deset godina, a nesrazmjerno mnogo njih su crni ljudi.

I Kejona Džons kaže da je u poslednjih pet godina izgubila šest bliskih prijatelja iz svoje četvrti – zbog pucnjava ili policijskog nasilja.

Koliko je ljudi širom svijeta postalo žrtve rasističkog policijskog nasilja i da li su se brojke promijenile, teško je procijeniti. Prema izvještajima organizacija za ljudska prava, mnogi slučajevi se ni ne prijavljuju.

U Brazilu, na primjer, policajci „još uvijek ubijaju ljude koji ne predstavljaju prijetnju – uglavnom mlade crne ljude – u uvjerenju da ta ubistva neće biti istražena ili kazneno gonjena“, piše Amnesti internešnel.

„Preživljavanje nije ništa novo“

Uprkos svemu, kaže Robert Samjuels, bilo je i pozitivnih promjena. Način na koji se govori o rasizmu temeljno se promijenio.

Najmanje 16 američkih saveznih država zabranilo je policijsku metodu koljena na vratu – upravo onu koja je Džordžu Flojdu odnela život. Takođe, višegodišnje rasprave o kontroverznim logotipima i imenima fudbalskih timova odjednom su riješene u svega nekoliko nedjelja.

A umjetnica Kejona Džons novi mandat Donalda Trampa ovako komentariše: „Crni ljudi su naučili da preživljavaju čitav život – vjekovima i decenijama.“

„Odrasla sam na jugoistoku Vašingtona, u četvrti koja je često zaboravljena i zanemarena. Priča o preživljavanju za mene nije ništa novo. Zato me ne potresa previše kad neko novi dođe na vlast“, dodaje.