Nik Martin  [ DW ]

10. 05. 2025. 08:23

Najvažniji Putinov gost: kineski predsjednik

Kineski predsjednik Si Đinping boravi ove nedjelje u Moskvi i zajedno s Vladimirom Putinom prisustvuje vojnoj paradi kojom Moskva opet pokazuje svoju vojnu silu, naročito i gostu iz Pekinga. Nakon parade, Si je u Kremlju izjavio da Peking stoji "rame uz rame" s Moskvom protiv „hegemonističkog nasilništva“ – jasna poruka usmjerena protiv carinskog pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa i zapadnih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. „Međusobno povjerenje između Kine i Rusije sve je dublje, a pragmatična saradnja stvara neraskidivu vezu", rekao je Si .

Bjern Aleksander Diben, stručnjak za rusko-kineske odnose sa Univerziteta Đilin u Kini, smatra da Sijeva posjeta ima „visoko simbolično značenje“, istaknuvši da je, osim brazilskog predsjednika Lule da Silve, Si bio jedini svjetski lider koji je prisustvovao paradi.

Diben navodi da između dvojice čelnika postoji „lična povezanost" te da Si „posvećuje više vremena komunikaciji s Putinom nego s bilo kojim drugim svjetskim liderom".

Rusiji je Kina potrebna više nego ikad

Zapadne sankcije guše rusku ekonomiju zbog rata u Ukrajini, Moskva se sve više oslanja na Peking kao na ključnog partnera za izvoz energenata i sirovina.

Kina je postala glavni ekonomski partner Rusije, s trgovinskom razmjenom koja je prošle godine porasla na oko 216 milijardi eura. U februaru 2022. dvije su države potpisale „partnerstvo bez ograničenja" na ekonomskom, vojnom i diplomatskom nivou kako bi se suprotstavile zapadnom uticaju.

Od početka rata, ruski izvoz u Kinu porastao je za 63 odsto na oko 115 milijardi eura, dok je uvoz iz Kine ojačao rusku ratnu ekonomiju, još više zbližavajući dvije zemlje.

Umjesto da oslabe pod pritiskom sukoba, kinesko-ruski odnosi doživjeli su uzlet. Iako Peking zvanično zastupa neutralnost, sklopio je povoljan dogovor s Kremljem kupujući rusku naftu i gas po sniženim cijenama, dok su evropske zemlje smanjivale zavisnost. Rusija je sada glavni kineski dobavljač sirove nafte, s udjelom od otprilike petine ukupnog uvoza.

Dvije sile dodatno su ojačale vojne veze, češće održavaju zajedničke vojne vježbe i razmenjuju modernu vojnu tehnologiju. Iako se ruska ekonomija pokazala otpornijim na zapadne sankcije nego što su mnogi predviđali, bez kineske podrške Moskva bi se našla u „ozbiljnim problemima", rekao je Diben za DW.

Bez Kine Rusija teško da bi još ratovala

Osim veće trgovine energentima, Diben kaže da je Kina omogućila Rusiji pristup industrijskim proizvodima i tehnologijama koje sama ne može proizvesti, a koje joj Zapad više ne izvozi. Prema njegovim riječima, bez kineske robe "dvostruke namjene", dakle i civilne i vojne, „ruske oružane snage vjerovatno ne bi mogle nastaviti vojnu kampanju protiv Ukrajine".

Jedan od ciljeva Trampovih carina na kineski uvoz bio je da natjera Peking u defanzivu u odnosu na Vašington i ostatak svijeta. Ali Kina je uzvratila, upozoravajući države koje se žure da sklope trgovinske sporazume s SAD-om da ne potkopavaju kineske interese. U odnosima s Vašingtonom, Peking ostaje prkosan, ali proračunat.

„Kina se pozicionira kao stabilna protivteža nepredvidivoj, protekcionističkoj Americi, ističući savez s Moskvom kao temelj globalne stabilnosti“, izjavio je Diben.

Strah od kazni zbog trgovine s Rusijom

S obzirom da su američke carine na kinesku robu dostigle rekordne vrijednosti, a američko tržište zatvoreno za kineske izvoznike, oni možda sve više gledaju prema Rusiji, iako je to tržište mnogo manje i platežno daleko slabije od američkog. Ipak, suočeni su i sa mogućim američkim kaznama za firme trećih zemalja koje ipak posluju s Rusijom. Zbog toga se mnoge kineske banke nećkaju u saradnji s ruskim partnerima.

„Te sekundarne sankcije predstavljaju ozbiljan izvor napetosti u kinesko-ruskoj trgovini i znatnu prepreku daljnjem širenju trgovinskih odnosa", smatra Diben. „Ali kako trgovinski odnosi sa SAD-om postaju sve manje atraktivni za Kinu, kineske banke i preduzeća mogle bi biti sklonije ignorisanju američkih prijetnji sankcijama za saradnju s Rusijom."

Ranije ove godine sekundarne su sankcije nakratko poremetile izvoz ruske nafte u Kinu, kada je američko Ministarstvo finansija sankcionisalo 183 broda, dvije velike ruske naftne kompanije i povezane firme. Taj je udar doveo u februaru do pada ruskog izvoza sirove nafte u Kinu za 18 odsto. No zahvaljujući kineskom rješenju koje uključuje alternativne brodove i platne sisteme, ruska „flota iz senke" nastavila je izvoz.

Gasovod se još samo planira

Iako Diben napominje kako bi veći fokus na Rusiju mogao dodatno podstaknuti trgovinu, očekuje da će taj rast „ipak ostati skroman“ u poređenju s kineskom globalnom trgovinom.

Središnja tema razgovora Putina i Sija tokom kineske posjete bio je planirani gasovod Snaga Sibira 2, koji bi godišnje isporučivao 50 milijardi kubnih metara ruskog gas iz Jamala u sjeverozapadnom Sibiru u Kinu preko Mongolije.

Moskva godinama neumorno pokušava da privuče Peking da zaključi projekat, ali trasa gasovoda još nije dogovorena, što pokazuje kinesku pregovaračku nadmoć. Ruski ministar energetike Sergej Civilov izjavio je u četvrtak da su pregovori u „aktivnoj fazi“, iako je malo vjerovatno da će dogovor biti postignut tokom Sijeve posjete.

Ovaj neuravnoteženi odnos jasno pokazuje slabljenje ruske pregovaračke moći u partnerstvu kojim dominira Peking, potvrđujući kinesku prevlast dok se Moskva sve više priklanja njegovim globalnim ambicijama.

„S obzirom na totalnu zavisnost Rusije o Kini, Moskva je sve više vezana uz kineske interese i sada sve više zauzima položaj onoga koji mora moliti za podršku“, zaključuje Duben.