- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
05. 05. 2025. 12:32
Sirija: Druzi na meti
Sve je počelo pomalo misterioznim audio snimkom. U njemu se navodno čulo kako pripadnik sirijske druske manjine vrijeđa islam i proroka Muhameda.
No osoba koja ga je navodno napravila, klerik Marvan Kivan, insistirao je da s tim nema nikakve veze. „Ko god je to napravio, zao je i želi da podstakne sukob između djelova sirijskog naroda“, rekao je on u objavi na društvenim mrežama.
Razne vođe Druza i članovi zajednice takođe su rekli da odbacuju uvrede koje se čuju u snimku, a koje mnogi sirijski muslimani smatraju bogohulnima.
Ali tada je već bilo prekasno, napisao je britansko-irački istraživač Ajmen Džavad al Tamimi, koji poznaje Kivana. „Kruženje isečka (snimka) dovelo je do poziva na mobilizaciju kako bi se 'odbranila čast proroka Muhameda', a uz te pozive bili su i osjećaji usmjereni protiv šire zajednice Druza.“
Neidentifikovane naoružane grupe počele su da napadaju grad Jaramanu u blizini sirijske prestonice Damaska, u kojem većinu čine Druzi.
Posmatrači kažu da su neki napadači možda bili povezani s novim, privremenim sirijskim bezbjednosnim snagama, ali vjerovatno je bilo i ljutih, naoružanih civila.
Vidi se, smatraju, da nova sirijska vlada još nema potpunu kontrolu nad bezbjednošću.
Kao rezultat toga, u sve su se uključili naoružani Druzi. Između utorka i četvrtka prošle sedmice nasilje se proširilo na nekoliko područja, uključujući gradove Jaramanu i Sahnaju, oba u blizini Damaska, te na drusku provinciju Svedu.
„Kod kuće, u strahu“
„U poslednjih nekoliko dana vladala je neka vrsta opsade, nije bilo izlaza ni ulaska“, rekao je za DW Muhamed Šobak, koji živi u Sahnaji. „Samo smo sjedeli kod kuće, u strahu.“
Naoružani muškarci u gradu imali su automobile i mitraljeze, nastavio je Šobak. On vjeruje da su ih dobili iz kasarne kada je autoritarni režim Bašara al Asada pao u decembru prošle godine. Muškarci su rekli da su tamo kako bi spriječili ulazak sirijskih vladinih snaga u grad.
„Bilo je loše tokom sukoba“, nastavio je Šobak. „Ali pola sata prije ulaska (državnih) bezbjednosnih snaga, svi naoružani ljudi su nestali. Svi su pobjegli prema maslinjacima“, kaže on.
U borbama je poginulo više od 80 ljudi, navode lokalne vlasti.
Situacija se od tada smirila, a vođe druske zajednice pristale su da dozvole sirijskim vladinim snagama ulazak u njihova područja, a u nekim slučajevima i lokalno stanovništvo koje je predalo oružje.
Ko su Druzi?
Druzi su etnički Arapi i jedna su od mnogih vjerskih manjina u Siriji. Čine oko tri odsto stanovništva, s procenjenih 700.000 ljudi koji uglavnom žive na jugozapadu zemlje.
Druzi praktikuju monoteistički sistem vjerovanja koji se značajno odvojio od šiitskog islama prije nekoliko vjekova i uključuje, između ostalog, elemente hrišćanstva, budizma i hinduizma.
Od pada Asadovog režima, nova sirijska vlada – predvođena članovima islamističke pobunjeničke grupe Hajat Tahrir al Šam, koja je svrgnula režim – pregovara s Druzima o tome kako će se uklopiti u sirijsku prelaznu vladu i vojsku.
Šta Druzi žele?
„Zajednica (Druza) je podijeljena po vjerskim, vojnim i plemenskim linijama“, napisao je ranije ovog mjeseca Omer Ozkizilčik, stručnjak za Siriju pri Atlantskom savjetu.
„Vjersko vođstvo sirijskih Druza podijeljeno je između tri osobe (i) fragmentacija druske zajednice proteže se i na njene vojne grupe.“
Jedna od najkontroverznijih tačaka pregovora bila je kako bi se druske paravojske mogle integrisati u novu nacionalnu vojsku. Neki insistiraju na nezavisnosti, bar dok se ne održe izbori, dok Damask insistira na tome da država mora imati monopol na oružje kako bi se sprečilo ponovno izbijanje nasilja.
U međuvremenu, druge velike druske paravojske otvorenije su za saradnju s Damaskom. Zapravo, u četvrtak je pet istaknutih druskih vođa izdalo izjavu u kojoj je naznačeno da su to spremni da učine.
„Pogoršanje i podjela“
U četvrtak je jedan od vjerskih vođa Druza, šeik Hikmat al Hijri, dao izjavu u kojoj poziva na međunarodne mirovne snage „radi brze zaštite nevinog bespomoćnog stanovništva“ od „ekstremističkih bandi“ za koje vjeruje da su povezane s novom sirijskom vladom.
Al Hijrijeve pristalice ističu da je klerik, koji je podržavao Asadov režim do otprilike 2020, samo jedan od vjerskih vođa druske zajednice. Drugi vodeći klerici se ne slažu nužno s njim.
Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je Al Hijrijev poziv. „Svaki poziv na strano miješanje – pod bilo kojim izgovorom ili sloganom – vodi samo daljem pogoršanju i podjelama“, navodi se u saopštenju.
Šta radi Izrael?
Rano u petak ujutro, izraelski avioni bombardovali su područje pored predsjedničke palate u Damasku, sjedišta nove sirijske vlade. Izrael je takođe bombardovao Siriju u sredu, kada je počelo nasilje u područjima gdje žive Druzi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je napad u petak bio „jasna poruka sirijskom režimu“ da Izrael „neće dozvoliti raspoređivanje snaga južno od Damaska niti bilo kakvu prijetnju druskoj zajednici“.
U Izraelu takođe živi značajna druska zajednica, oko 130.000 ljudi, s međusobnim vezama koje sežu preko granica.
Iako je sirijska vlada više puta izjavila da ne želi rat sa Izraelom, on zahtjeva da se tri provincije južno od Damaska „demilitarizuju“. Izrael je takođe proširio prisustvo na terenu u Siriji, krećući se izvan tampon-zone UN na Golanskoj visoravni i, kako sugerišu izvještaji, protjerujući Sirijce s tih područja.
Stručnjaci se slažu da izraelsko miješanje samo pogoršava situaciju za Druze, kao i da potencijalno destabilizuje već nesigurnu sirijsku političku tranziciju.
Kada Izrael – država koju većina Sirijaca doživljava negativno – kaže da želi da „zaštiti“ drusku zajednicu u Siriji, to, tvrde neki, doprinosi populističkim, štetnim mišljenjima o Druzima koja sugerišu da je zajednica nelojalna zemlji.
„Ako Izrael istraje u ovom pristupu, rizikuje da gurne Siriju ka jednom od scenarija koje, kako kaže, želi da izbjegne“, napisali su analitičari trusta mozgova Krizne grupe u svom mjesečnom brifingu, objavljenom u martu.
„Izrael pretjeruje“, napisali su prošle nedelje u časopisu Foreign Affairs Šira Efron, direktorka istraživanja na njujorškom Forumu za izraelsku politiku, i Deni Citrinovič, istraživač na Institutu za studije nacionalne bezbjednosti Univerziteta u Tel Avivu.
„Ako izraelski čelnici popuste impulsu da pojačaju svoje upade u Siriju, mogli bi stvoriti novog neprijatelja kada ga trenutno nema.“
Većina druske zajednice i njeni čelnici već su odbacili izraelsku „zaštitu“ i došlo je do narodnih protesta protiv Izraela.
Kao što je Fabric Balanš, stručnjak za Siriju i predavač na Univerzitetu u Lionu, rekao francuskoj televizijskoj stanici France24 ove nedelje, „biti smatran jeretikom je jedno, ali biti smatran povezanim s Izraelom u Siriji je čak gore“.