Dijana Roščić  [ DW ]

01. 05. 2025. 12:32

Globalna anketa: Kako vam je na poslu i uopšte u životu?

Svake godine, američka agencija Galup postavlja pitanje zaposlenima širom svijeta o njihovoj životnoj situaciji. Galupova procjena kvaliteta života zasniva se na tome kako se ljudi osjećaju u vezi sa svojim životom u cjelini, uključujući i sve van posla. Međutim, budući da zaposleni većinu svog vremena provode na radnom mjestu, nije iznenađujuće što posao ima značajan uticaj na to kako procjenjuju svoj život.

Ispitanici su odgovarali na pitanja o tome koliko su zadovljni, koliko su angažovani na poslu, da li su pod stresom, tužni usamljeni… Evo nekoliko najvažnih rezultata.

Gdje ste sad i gdje se vidite za pet godina?

Jedno od pitanja glasi: „Zamislite merdevine sa prečkama označenim brojevima od nule na dnu do deset na vrhu. Pretpostavite da gornja prečka predstavlja najbolji mogući život za vas, a donja najgori. Na kojoj prečki se trenutno nalazite? I gdje se vidite za oko 5 godina?"

Galup je odgovore ispitanika klasifikovao u tri kategorije:

Oni koji napreduju, koji svoju trenutnu životnu situaciju ocjenjuju sa „7" ili više, a buduću sa „8" ili više.

Oni koji pate, koji sadašnju i buduću životnu situaciju ocjenjuju sa „4" ili niže.

A svi ostali, koji čine sredinu, su oni koji se bore – da ne padnu niže ili da se popnu više.

Kvalitet života počeo ponovo globalno da opada

Na Galupovoj tabeli je uočljivo da je 16 godina unazad, kvalitet života varirao: Najbolji rezultati zabilježeni su 2022. sa vrijednošću od 35%. Podaci iz istraživanja za 2024. pokazuju da je ta vrijednost ponovo globalno opala na 33% zadovoljnih.

Koji zaposleni osjećaju najveći pad kvaliteta života? Menadžeri - pogotovu menadžerke i ukupno gledno menadžeri stariji od 35 godina. Istovremeno, procjene kvaliteta života kod zaposlenih bez rukovodeće funkcije blago su se poboljšale, iako su i dalje znatno niže od menadžera.

Zadovoljniji oni koji rade hibridno, žene i menadžeri

Zaposleni koji rade hibridno najčešće se osjećaju da napreduju sa 42%. Slijede oni koji rade isključivo na daljinu, sa 36%, dok je najmanji udio onih koji imaju osjećaj da napreduju među zaposlenima čiji posao ne može da se obavlja na daljinu – svega 30%.

Žene češće ocjenjuju svoj život kao uspješan – 38% njih, dok je taj udio kod muškaraca 30%. Menadžeri češće imaju pozitivnu procjenu života – 37% njih, dok je među radnicima bez rukovodeće uloge taj udio 31%. Kada je riječ o starosti, malo su zadovljniji stariji od 35 godina.

Evropa nije najbolje - ali je dobro mjesto za život

Prema Galupovom rangiranju udjela zaposlenih koji smatraju da „napreduju" u životu 10 regiona u svijetu najbolji rezultati zabilježeni su regionu Australija i Novi Zeland, gdje 56% stanovništva spada u ovu kategoriju. Slijede Latinska Amerika i Karibi sa 54%, dok SAD i Kanada bilježe 52% zadovoljnih.

Na dnu liste regiona su Bliski istok, Sjeverna Afrika sa 25% i Podsaharska Afrika sa 18%, i najniže rangirana Južna Azija sa svega 15% onih koji pozitvno ocjenjuju svoj život i napredak.

Evropa je sa udjelom 47% onih kojima je dobro i koji napreduju u životu na četvrtom mjestu.

Osim toga - u svijetu je 9 odsto onih koji su na dnu i pate, dok je u Evropi to 5 odsto zaposlenih. I na kraju, u grupi onih koji se bore je globalno 58 zaposlenih - a u Evropi 48 odsto.

Kako stoje stvari u Evropi i zemljama Zapadnog Balkana

Prema rezultatima Galupovog istraživanja, u Evropi su najzadovoljniji kvalitetom života stanovnici Finske (81%). Na drugom i trećem mjestu su Island i Danska, sa istim procentom zadovoljnih (77%).

Kada je riječ o najvećem poboljšanju u percepciji kvaliteta života, ističu se zemlje koje su prošle godine zabilježile porast od 6 procentnih poena:

Srbija, koja ima 55% zadovoljnih zaposlenih, i nalazi se na 10. mjestu u Evropi. Kosovo sa 50% (14. mjesto), Italija (16. mjesto) sa 47% Bosna i Hercegovina, koja uz identičan skok dostiže 41% (25. mjesto).

Sa druge strane - daleko najveći pad zadovoljstva bilježi Švajcarska (22. mjesto) - gdje je procenat onih koji „napreduju" opao za čak 9 procentnih poena, na sadašnjih 45%. Tu u sredini tabele su i Njemačka na 21 mjestu (45%) i Austrija na 20 mjestu (46%).

Crna Gora se nalazi pri dnu, na 32. mjestu, sa 35% zadovoljnih.

Na posljednjem mjestu u Evropi je Sjeverni Kipar, gdje je samo 20% ispitanika izjavilo da su zadovoljni. Iznad njega su Sjeverna Makedonija sa 27% i Hrvatska sa 28%, koja je ujedno zabilježila pad od 3 procentna poena u odnosu na prošlu godinu i nalazi se na na 36. mjestu.

Koliko su ljudi angažovani na poslu?

Galup redovno mjeri i angažovanost zaposlenih na radnom mjestu i konstatuje da je ona opala u cijelom svijetu, što je svjetsku ekonomiju koštalo 438 milijardi američkih dolara izgubljene produktivnosti. Galup je odnos zaposlenh prema poslu podijelio u tri kategorije:

Angažovani zaposleni koji napreduju na poslu. Veoma su uključeni i puni entuzijazma u vezi sa svojim poslom. Psihološki su „vlasnici" onoga što rade, podstiču inovacije i pokreću organizaciju naprijed. Takvih je na globalnom nivou 21 odsto, odnosno petina zaposlenih.

Neangažovani zaposleni. Psihološki su odvojeni od svog posla i firme. Pošto njihove potrebe u pogledu angažovanosti nisu u potpunosti zadovoljene, ulažu vrijeme, ali ne i energiju ili strast u svoj posao. Njih je najviše - 62 odsto.

Aktivno neangažovani zaposleni. Nisu samo nezadovoljni poslom, već su i ogorčeni što njihove potrebe nisu ispunjene i svoje nezadovoljstvo otvoreno ispoljavaju. Svakog dana ovi radnici potencijalno podrivaju ono što njihovi angažovani kolege postižu. Ni njihov broj na globalnom nivou nije mali - 17 osto.

Dvije trećine zaposlenih u Evropi otaljava posao

Kada se pogleda kako to izgleda po 10 regiona u svijetu onda se vidi da su najgažovaniji zaposleni u u državama Sjeverne i Latinske Amerike (31 odsto) dok je - na posljednjom mjestu Evropa sa samo 13 odsto.

Kada se analizira angažovanost prema načinu rada, postaje jasno da su najangažovaniji radnici rade isključivo na daljinu - 31%, zatim oni koji mogu da rade hibridno (23 odsto) a najmanje angažovani su zaposleni bez mogućnosti rada na daljinu: njih 19%.

U Evropi ogromna većina zaposlenih (73 odsto) po Galupu spada u neangažovane radnike, odnosno one koji otaljavaju svoj posao.

Među 38 zemalja Evrope na prvom mjestu po angažovanosti na poslu je Rumunija (35 odsto). U prvoj polovini su BiH i Srbija sa 17 odsto, Crna Gora je na 20 mjestu, Njemačka na 27 mjestu (12 odsto). a Hrvatska na posljednjem 38. mjestu sa samo 7 odsto angažovanih zaposlenih.

Ko je kriv za slabu angažovanost na poslu?

Šta je izazvalo pad angažovanosti zaposlenih? Menadžeri. Angažovanost menadžera pala je globalno sa 30% na 27%. Kod zaposlenih koji nisu na rukovodećim pozicijama ostala je na istom niskom nivou 18%.

Dvije grupe menadžera su posebno negativno izdvajaju: angažovanost mlađih menadžera (ispod 35 godina) pala je za pet procentnih poena, dok je kod žena na rukovodećim pozicijama pala za sedam poena.

Zašto je angažovanost menadžera važna? Kada su zaposleni angažovani, produktivniji su na poslu. Manje izostaju i postižu više. A šta najviše podstiče angažovanost radnih timova? Njihova menadžerka ili menadžer: njihov uticaj Galup procjenjuje na 70 odsto.

Ta veza je toliko snažna da se vidi i na nivou država: zemlje sa manje angažovanim menadžerima češće imaju i manje angažovane obične zaposlene. Ako angažovanost menadžera nastavi da opada, to neće stati samo na menadžerima, niti samo na angažovanosti.

U pitanju je produktivnost radne snage širom svijeta, upozorava Galup. Takođe navodi da ima firmi u različitim industrijama i kulturama — od proizvodnje farmaceutskih proizvoda u Evropi do luksuznih hotela na Tajlandu - gdje je angažovanost zaposlenih oko 70 odsto. To su firme u kojima menadžement uspijeva da poveća angažovanosti zaposlenih, prateći prakse upravljanja zasnovane na nauci.