Milica Kapa, TVCG

"Nema velikog povoda za slavlje, više za preispitivanje"

Gotovo dvije decenije kasnije, akteri vlasti i opozicije ocjenjujući rezultate tokom 19 godina, ističu 2020. godinu kao momenat promjena. Pa svako sa svoje pozicije ukazuje na uspjehe i probleme. A iz ugla analitičara ocjena je da se vlast promijenila, ali ne i sistem.

21-og maja prije 19 godina, u 21 sat, zatvorena su biračka mjesta, a otvorena vrata novog poglavlja crnogorske istorije. Tog dana, oko 484.000 građana, podijeljenih između dvije vizije, nijesu birali partije, već su odlučivali da li da ostanu u zajednici sa Srbijom ili krenu putem nezavisnosti. Brojanje glasova čekalo se u neizvjesnosti.

Blok za zajedničku državu osporio je rezultate pozivajući se na nepravilnosti. I dok su sumnja i slavlje stajali rame uz rame, na trgovima, u srcima blizu 231 hiljadu građana, zrela je nezavisnost. Evropa je Crnoj Gori priznaje sjutradan, nešto kasnije i zvanični Beograd, a Skupština je proglašava 3. juna.

Politička volja tada je bila jasna, a očekivanja visoka. Danas, u DPS-u se pitaju gdje su nestali principi na kojima je nezavisnost zatražena. Kažu da je, sve do 2020-te, država ostvarivala ciljeve koji su zacrtani prije 19 godina.

"To je multietnička demokratija, civilizowana ozbiljna država sa direktnim investicijama i državnom ekonomiju i fokusirana na sobstvene Crnagorski nacionalni interes. Od 2020. godine do 25. Crnagora nažalost ide u krimnom smjeru, u pogrešnom smjeru, u suprotnom smjeru od onoga što znači nacionalni interes. Oni koji su se borili da do te nezavisnosti ne dođe 2006. sada su na vlasti, a ciljevi su ostali isti, putevi su različiti", kazao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević. 

I sadašnja vlast 19 godina od sticanja nezavisnosti dijeli na dva period. U jednom, kažu u NSD-u, je sprega s kriminalom, a u drugom borba protiv njega.

"Najbolje što se desilo u ovih 19 godina je zapravo promjena vlasti koja je bila prije četiri godine, danas smo ozbiljna demokratska zemlja, zemlja koja ide krupnim koracima ka Evropskoj uniji, definitivno za onih 15 godina gdje je cvjetAo kriminal i korupcija nije bilo nešto što je bila pretpostavka Crne Gore ka Evropskoj uniji", istakao je poslanik NSD Dejan Đurović. 

No, iako se vlast promijenila, smatra novinar Zoran Radulović, sistem nije.

"Neka načela koja su zapisane u Ustavu Crne Gore danas su veoma upitna od onog da je ovo građanska država, onog da je sekularna država, da je država socijalne pravde, očekivali smo da ćemo promjenom vlasti dobiti nekakvu snažnu podršku u tom pravcu, to se nije desilo, blizu smo toga da možemo reći naprotiv", kazao je novinar Zoran Radulović. 

A da li će Crna Gora 22. godinu nezavisnosti proslaviti ulaskom u Evropsku uniju pitanje je za budućnost koja čeka da bude ispisana.

"Ja računam da ćemo ove godine zatvoriti ova poglava koja su predviđena. Iduće godine da zatvorimo ostala poglava i 2027. godine bude godina našeg praktičnog ulaska u Evropsku uniju", istakao je Đurović. 

"Politika proširenja mora biti živa. A da bi politika proširenja bila živa, moraju prestupiti i drugi članici Evropske unije. Zbog toga Crnagora ima veliku šansu da postane članici prva naravna članica Evropske unije, a ne zato što usvajamo evropske vrijednosti", naglašava Rakočević. 

"Ako vi ne radite ne stvarate ako želite da uđete u drutšvo i siromašni ste i pozajmljujete da biste funkcionisali teško da će vaš glas u narednom periodu biti značajan i ulaskom u EU", poručuje ekonomista Stevan Gajević. 

No danas, za Zorana Radulovića, 19 svjećica na prazničnoj torti nezavisnosti Crne Gore, nijesu povod za slavlje, već za refleksiju.

"Nema nekakvog velikog povoda za slavlje, ima povoda za posjećanje, 38 ima povoda za samopreispitivanje, jesmo li mi uradili dovoljno da bi ostvarili one svoje željne ciljeve koje smo postavili i tada i ranije i koje postavljamo svakodnevno. Meni se čini da nismo uradili", kaže Radulović. 

Devetnaest godina nezavisnosti dale su dovoljno vremena za refleksiju, a čini se premalo za odgovore koje građani još čekaju.