Karla Blajker  [ DW ]

29. 04. 2025. 02:08

100 dana Trampa: „Kao uragan"

Svojom inauguracijom 20. januara 2025. Donald Tramp je po drugi put postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Od tada se u američkoj politici toliko toga promenilo da 100 dana djeluje kao gotovo nevjerovatno kratak period za - potpuni zaokret zemlje za 180 stepeni. Bilo da se radi o promjeni pravca u spoljnoj politici ili uvođenju carina na proizvode iz cijelog svijeta – gotovo da ne prođe dan a da iz Bele kuće ne procuri neka „hitna vijest".

„Bez obzira na to na kojoj ste strani, većina ljudi bi potvrdila da se mnogo toga dešavalo", kaže Patrik Meloun, profesor javne uprave i politike na Američkom univerzitetu, u intervjuu za DW o dosadašnjoj Trampovoj drugoj predsjedničkoj fazi. Predsjednik je „od početka pucao iz svih oružja".

Iza toga stoji strategija. Stalnim objavljivanjem novih ekstremnih poteza – od kojih mnogi pogađaju same temelje američke demokratije – Trampovi protivnici trebalo bi da budu paralisani, gotovo „zaleđeni".

Građani SAD koji se protive novom kursu često ni ne znaju protiv čega prvo da protestuju: protiv Trampovog potpunog ignorisanja klimatskih promjena i planova za pojačano bušenje nafte? Protiv podrivanja podjele vlasti kada vlada deportuje migrante uprkos jasnim nalozima saveznih sudova? Protiv ograničavanja slobode medija i mišljenja kada se nepodobni novinari izbacuju iz Bele kuće, a istraživačima i čak čitavim univerzitetima uskraćuju sredstva?

Druga Trampova administracija dijeli zemlju više nego ikada ranije. Postavlja se pitanje: koliko je Tramp do sada ispunio od onoga što je svojim pristalicama obećavao pred izbore u novembru 2024?

Ništa od mira u Ukrajini za 24 sata

U maju 2023. Tramp je obećao da će, ako bude izabran, momentalno okončati rat u Ukrajini: „To ću rešiti – za 24 sata."

Međutim, rat i dalje bijesni. Tramp je morao da prizna da čak ni on ne može tako brzo da zaustavi sukob. SAD sada traže rešenje bez većih konsultacija s partnerima iz saveza – i to pritom zauzimajući stav bliži Rusiji nego Ukrajini. Već u prvom razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Tramp je učinio dalekosežne ustupke.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, međutim, doživio je poniženje u Beloj kući: Tramp i potpredsjednik Džej-Di Vans prekorili su ga zbog navodne nezahvalnosti. Vojna pomoć Ukrajini je zamrznuta. Nedavno je Tramp oštro kritikovao Kijev jer se drži zahtjeva za povratak Krima, umjesto da poluostrvo prepusti Rusiji, radi mira. Ukrajinci, pogođeni ratom, šokirani su obrtom svog najvažnijeg saveznika.

Brigu osjećaju i zapadni partneri SAD. Tramp je više puta doveo u pitanje američku lojalnost NATO. Čak je izjavio da ne bi branio članice koje ne izdvajaju dovoljno za sopstvenu odbranu. Iako je kasnije pokušao da ublaži te izjave, postalo je jasno: evropske zemlje više ne mogu u potpunosti da računaju na nekadašnjeg čvrstog saveznika.

Tramp (i Bajden) i deportacije

Migraciona politika bila je jedno od Trampovih glavnih oružja u kampanji. U oktobru 2024. obećao je da će, ukoliko pobijedi, pokrenuti najveći program deportacije u istoriji SAD. Kriminalce će, rekao je, „strpati u zatvore i što prije izbaciti iz zemlje".

U februaru 2025. prvom punom mjesecu svog mandata, Trampova administracija deportovala je oko 11.000 migranata – nešto manje nego kada je pod tada novim Bajdenom, u februaru 2021. deportovano oko 12.000.

Međutim, pod Trampom manje migranata dolazi preko južne granice s Meksikom, prenosi NBC News. „Tramp je definitivno otežao imigraciju", kaže Meloun. „Neki to smatraju uspjehom, drugi narušavanjem američkih vrijednosti."

Ekonomija - „Amerika se vratila"

Tramp je obećao da će pod njegovim vođstvom američka ekonomija procvetati. Jedno od njegovih obećanja glasilo je „učiniti Ameriku ponovo pristupačnom" – dakle, smanjiti cijene, između ostalog i smanjenjem troškova za rat u Ukrajini.

U nekim oblastima to se zaista i dogodilo: cijene benzina su pale, kao i troškovi letova i hotelskog smještaja, a ukupna inflacija je oslabila. Prema podacima agencije AP, „osnovne cijene" (bez goriva i hrane) u martu su bile za 2,8 odsto više nego prethodne godine – najmanji rast u skoro četiri godine.

„Politika predsjednika Trampa pomaže da se inflacija drži pod kontrolom", izjavio je Stiven Miran, predsjednik Savjeta ekonomskih savjetnika Bele kuće, za CNBC. „U kombinaciji sa razvojem u trgovini, to nam omogućava da kažemo: Amerika se vratila."

Ipak, za mnoge Amerikance kupovina u supermarketima ostaje skupa kao i na početku Trampove druge vladavine - prije tri mjeseca. Nedeljna nabavka za dvočlano domaćinstvo i dalje često premašuje 150 dolara – čak i izvan najskupljih gradova.

Trampove carine: obećanje ispunjeno

Tramp je obećao da će ukinuti „smiješno otvorene granice" i zaustaviti trgovinski deficit SAD. Najavio je uvođenje carina u visini koje partneri naplaćuju na američke proizvode – i to je u aprilu i sproveo. U mnogim slučajevima, američke carine bile su čak i više.

Obećanje – ispunjeno. Ali posledice nisu bezopasne: neki proizvodi su postali skuplji za američke potrošače, a ugroženi su i odnosi sa tradicionalnim trgovinskim partnerima.

„Prvih 100 dana bilo je kao uragan"

Prema istraživanju Pew instituta, Amerikanci u aprilu kritičnije gledaju na ekonomsku situaciju nego u februaru 2025: Tada je 40 odsto ispitanika vjerovalo da će situacija za godinu dana biti bolja, 37 odsto je očekivalo pogoršanje. U aprilu je 36 odsto očekivalo poboljšanje, dok 45 odsto vjeruje da će se ekonomska situacija pogoršati.

Jedan od razloga za veću nesigurnost jeste to što Trampova administracija carine uvodi i ukida gotovo preko noći. Takvo kolebanje, kaže profesor Meloun, loše je za osnovni stub svake dobre vlasti: stabilnost.

„Prvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvjek u pravom smjeru", kaže on. Trampova vlada donosi odluke – pa ih povlači. Tako je bilo ne samo sa carinama, već i sa masovnim otpuštanjima u ministarstvima. Najprije su hiljade ljudi dobile otkaze, da bi se kasnije ispostavilo da su neki od njih – na primjer u oblastima avijacione i nuklearne bezbjednosti – ipak neophodni i morali su da budu vraćeni na posao.

„Svakoj vladi su potrebni doslednost, predvidljivost i stabilnost. A mi to trenutno nemamo", kaže Meloun.