Liza Henel  [ DW ]

29. 04. 2025. 02:21

Amnesti izvještaj 2025: kriza univerzalnih ljudskih prava

Amnesti internešenel (AI) smatra da se sistem univerzalnih ljudskih prava koji je u svijetu uspostavljen posle Drugog svetskog rata nalazi u opasnosti: „Nove i mračne snage sprovode hajku na ideal univerzalnih ljudskih prava", piše Anjes Kalamard, generalna sekretarka Amnesti internešenela, u uvodu ovogodišnjeg izvještaja.

Aktuelni godišnji izvještaj Amnestija ima 409 stranica i govori o stanju ljudskih prava u više od 150 zemalja.

Prepoznatljiva tri obrasca

U ovoj godini, Amnesti prepoznaje tri obrasca. Prvi: civilno stanovništvo u područjima zahvaćenim ratom nalazi se pod sve većim pritiskom.

„U našem godišnjem izvještaju opisujemo opšti trend. Pravila koja bi trebalo da važe u sukobima, crvene linije koje je postavila međunarodna zajednica, sve se manje poštuju", kaže u razgovoru za DW Julija Duhrov, generalna sekretarka njemačkog ogranka Amnestija. Primjeri za to su, kako kaže, sukobi u Sudanu, Gazi, Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo.

Drugi primjer, navodi Duhrov, jesu manjine koje su ugrožene u različitim zemljama: kvir osobe, izbjeglice, osobe koje razmišljaju drugačije.

I treći: sve više država ne uspjeva da se suprotstavi krizi ljudskih prava. To se odnosi na zemlje koje su nekada bile posvećene univerzalnim ljudskim pravima, poput SAD.

„Američka vlada djeluje kao raspirivač ove krize ljudskih prava i time ugrožava milijarde ljudi širom svijeta", objašnjava Duhrov, navodeći kao primjere sankcije protiv Međunarodnog krivičnog suda i istupanje iz Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Izrael sprovodi „genocid" u pojasu Gaze

Poseban fokus Amnesti ponovo stavlja na rat u Pojasu Gaze – sukob koji je izbio u oktobru 2023. nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, tokom koga su poginule hiljade ljudi.

AI optužuje Izrael da vrši „genocid" nad Palestincima. „Međunarodna zajednica bespomoćno je posmatrala kako Izrael ubija hiljade i hiljade Palestinaca, uključujući čitave porodice i generacije, te uništava temelje njihove egzistencije – kuće, bolnice i škole", navodi se u izvještaju. Te optužbe ova nevladina organizacija je već potkrepila u izvještaju na 300 stranica objavljenom u decembru prošle godine.

Međutim, optužba za genocid je kontroverzna. Vlada Izraela kategorički odbacuje te tvrdnje, a i pravnici koji se bave ljudskim pravima, poput Stefana Talmona, sumnjaju u pravnu osnovanost tih optužbi. S druge strane, i druge nevladine organizacije poput Hjuman raht voča optužuju Izrael za „genocidne radnje", na primjer ciljanom politikom izgladnjivanja civilnog stanovništva.

Humanitarna katastrofa u Sudanu, ali nije genocid

Sudan se već više od dvije godine suočava s građanskim ratom koji ima najgore posledice po civilno stanovništvo. „Tamo je raseljeno više ljudi nego bilo gdje drugde u svijetu", stoji u izvještaju.

Bivša američka vlada optužila je pobunjeničku grupu za genocid. Amnesti u svom dokumentu ne govori o tome, već o obostranom nasilju i poziva na uvođenje embarga na oružje. Međutim, generalna sekretarka Duhrov ne isključuje da bi AI u budućnosti mogao doći i do zaključka da se tamo sprovodi genocid.

Odnos prema klimatskim i propalestinskim protestima u Njemačkoj

U slučaju Njemačke, Amnesti, pored strožijih zakona o azilu, kritikuje i odnos prema protestima.

Klimatski pokret je kriminalizovan i „tokom protesta solidarnosti s Palestincima doživeli smo paušalne zabrane, policijsko nasilje i neprimjerene reakcije vlasti", kaže Duhrov. U to Amnesti ubraja raspuštanje kongresa, sudske presude zbog slogana i policijske akcije tokom demonstracija, koje ocjenjuje kao previše represivne.

Ono što nije obuhvaćeno u izvještaju su napadi na novinare povezani s propalestinskim demonstracijama, poput posebno ozbiljnog napada u Lajpcigu u januaru 2024.

Amensti nije dokumentovao težak fizički napad na studenta Lahavu Šapiru u februaru 2024. kada je dobio potres mozga, a lice smrksano - i koji je sud sada okarakterisao kao antisemitski motivisan. Na pitanje o tome, Duhrov ističe:

„Mi se borimo protiv antisemitizma i svih ksenofobičnih stavova i napada, uključujući i one zasnovane na rasizmu i islamofobiji. Možemo objaviti samo ono što smo sami istražili i dokumentovali. To se u ovom konkretnom slučaju nije dogodilo", rekla je Duhrov.

Zahtjev: Povratak poštovanju ljudskih prava i npr. hapšenje Netanjahua

Amnesti apeluje na vlade da se vrate poretku ljudskih prava zasnovanom na pravilima i da poštuju ljudska prava i međunarodno pravo.

Prema Juliji Duhrov, to takođe uključuje poštovanje i sprovođenje međunarodnih naloga za hapšenje, poput onog protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Neophodna bi bila i reforma Savjeta bezbjednosti UN.

I pored svih negativnih stvari, kako je rekla, ima i pozitivnih pomaka, što su pokazali protesti u Južnoj Koreji. „Pored negativnih, uvjek vidimo i pozitivne pomake. Ljudska prava imaju snagu na koju se oslanjaju ljudi koji izlaze na ulice. I zato pozivamo vlade da stave ljudska prava u centar svoje politike. Ali, naravno, za to je potreban angažman svih – to zavisi od svih nas", zaključuje Duhrov.