- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
25. 04. 2025. 10:21
Njemački sud: Legalno je vratiti izbjeglice nazad u Grčku
Države koje nisu na spoljnoj granici Evropske unije, kao što je na primjer Njemačka, imaju velikih problema s takozvanom „sekundarnom“ migracijom. Šta raditi s migrantima koji su zatražili azil u prvoj zemlji ulaska – po pravilu su to Grčka, Italija, ali i Španija, ali su nakon toga otišli u neku bogatiju zemlju Unije kao što je Njemačka i tamo opet zatražili azil?
Prema sporazumu iz Dablina sve je jasno (iako su tim sporazumom su države juga Unije izrazito nezadovoljne): nadležna je prva zemlja ulaska i oni se tamo mogu protjerati dok ne bude odlučeno o njihovom zahtjevu.
Međutim, stanje u izbjegličkim logorima, a naročito u Grčkoj, dobro je poznato. Zato je Viši upravni sud u Minsteru u januaru 2021. odlučio: ne, njemačkim službama se zabranjuje proterivanje konkretnih migranata koji su se požalili sudu, jer u logorima, npr. u Grčkoj, ne mogu da ostvare elementarne ljudske potrebe kao što su krevet, obrok i mogućnost za ličnu higijenu. Time im se ugrožavaju osnovna prava i prema Povelji Evropske unije i po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Rutinski se pisala žalba
Već je i to izazvalo političku buru u Njemačkoj, ali onda je u novembru 2022. viši upravni sud pokrajine Sarska oblast donio odluku po kojoj se čak i proširuje pravo na boravak migranata u Njemačkoj: u tom slučaju sud je bio mišljenja da migranti neće biti u prilici da u Grčkoj zarađuju za život. A to je opet značilo da mogu da ostanu u Njemačkoj.
Nadležne njemačke službe tako su se našle između dvije vatre: politička desnica optuživala ih je da „ne poštuju Dablin“, odnosno ne protjeruju migrante iz Njemačke u prvu zemlju ulaska u EU, a s druge strane tu su bile sudske odluke prema kojima su migranti pred sudom rutinski osporavali odluke o protjerivanju.
Sudska praksa počela je da se mijenja tek u avgustu prošle godine pred Upravnim sudom u Kaselu koji je procijenio da „zdravim i radno sposobnim“ migrantima i izbjeglicama u Grčkoj „sa značajnijom vjerovatnoćom ne prijeti“ neljudski postupak. Protiv te presude tužioci su uložili žalbu pred najvišim, Saveznim upravnim sudom u Lajpcigu. Ali bez uspjeha.
Pragmatična presuda u Lajpcigu
Taj sud je ove srijede (16. april) donio odluku u slučaju žalbe jednog, sada 34-godišnjeg muškarca iz Gaze bez državljanstva i jednog državljanina Somalije starog 32 godine. Obojica su 2017. odnosno 2018. iz Turske došli u EU, u Grčku, i tamo im je priznat status izbjeglice. Ali obojica su produžila dalje u Njemačku i tu su takođe podneli zahtjev za dobijanje azila. Prema sporazumu iz Dablina, nadležni organ, Savezni ured za migraciju i izbjeglice (BAMF), trebalo je da ih vrati u Grčku, ali onda je pitanje njihovog boravka u Njemačkoj došlo pred sud u Lajpcigu.
A tamo je donijeta sledeća odluka: mladi, zdravi i radno sposobni muškarci mogu da se protjeraju u Grčku. Tamo im ne prijete „ponižavajući ili neljudski uslovi života“, niti im prijeti da će biti prekršena njihova osnovna ljudskih prava, mišljenje je sudija najvišeg upravnog suda Njemačka.
Iako zvuči logično, u toj odluci ipak ima i nedoumica: ko će da odluči da li je neka osoba „mlada, zdrava i radno sposobna“? I zašto samo muškarci? Time bi se možda još mogao pozabaviti Ustavni sud Njemačke, ali to sada neće da odloži sprovođenje odluke o protjerivanju u prvu zemlju ulaska u EU.
EU mora da se dogovori
U svakom slučaju kompletnom sporazumu iz Dablina potrebna je korenita reforma. Njime su prije svega izuzetno nezadovoljne države sa juga Evrope, ali i ministar unutrašnjih poslova u posljednjem mandatu Angele Merkel, bavarski demohrišćanin Horst Zehofer tražio je da se kontrolišu svi putnici iz Grčke kako bi se spriječila ta „sekundarna“ migracija. Atina, međutim, tvrdi da su i te konkretne osobe imale valjane lične isprave i da Grčka nije ni mogla da ih spriječi da nastave put u neku drugu državu EU.
O tome je bilo riječi i tokom posjete kancelara Olafa Šolca Grčkoj 2023. gdje se založio za „bilateralno“ i „evropsko“ rješenje problema migracije,. Ali, do nekakve sloge u Evropskoj uniji po tom pitanju, veoma je daleko.
*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku