M.M.Lj.

Banović: Rusija i Kina koriste državne slabosti kako bi podrivale demokratiju

Rusija i Kina intenzivno koriste institucionalne i društvene slabosti zemalja Zapadnog Balkana kako bi širile anti-NATO narative i destabilizovale region. To je ocijenio Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra, tokom NATO Youth Samita koji se održava u Budvi.

Banović je upozorio da se region suočava sa složenim izazovima koji prevazilaze granice pojedinačnih država. 

„Imamo slabe i politizovane institucije, duboko ukorijenjeno nepovjerenje javnosti, etničke podjele unutar i između država, kao i ograničenu međusobnu saradnju,“ kazao je on.

Prema njegovim riječima, sve ove slabosti ciljano eksploatišu strani akteri, prije svega Rusija i Kina, kako bi plasirali narative koji podrivaju demokratiju i stabilnost.Banović ističe da Rusija koristi čitav spektar hibridnih prijetnji – od s  ajber napada, preko dezinformacionih kampanja i napada na kritičnu infrastrukturu, do organizovanja protesta. 

„Nekada su GRU agenti direktno djelovali u Crnoj Gori, naročito tokom pristupanja NATO-u. Danas se oslanjaju na mrežu posrednika – proruske aktere, nacionalističke grupe u Srbiji i vjerske institucije,“ naglasio je on.

Banović upozorava i na emocionalne mehanizme kojima se služe protivnici NATO-a.

„Eksploatiše se NATO intervencija iz 1990-ih, reinterpretiraju se činjenice, kreiraju dezinformacije i ciljaju se osjetljive društvene grupe. Sve to izaziva snažne emocionalne reakcije,“ rekao je on.

Vlasta Zekulić, načelnica Odjeljenja za strateška pitanja i saradnju u Komandi Savezničke transformacije ocijenila je da suočavanje sa hibridnim prijetnjama postaje sve značajniji izazov za NATO, jer moderne prijetnje sve češće dolaze iz „sive zone“ između rata i mira, koristeći taktike koje su istovremeno nejasne i agresivne, ali često ispod praga koji bi aktivirao kolektivnu odbranu po Članu 5. 

Govoreći o evoluciji koncepta hibridnog ratovanja unutar Alijanse, Zekulić je istakla da je NATO počeo ponovo da koristi termin hibridno ratovanje – što je bilo 2009. godine, i to u kontekstu koji nije bio vezan za Rusiju, već za nejasnoće i prinudnu prirodu napada u Avganistanu.

„Kada ne možete jasno reći ko vas napada, kada ne razumijete tačno ni ko ni šta stoji iza toga, a napadi su toliko prisilni, agresivni i kinetički – tada smo počeli da koristimo termin hibridno ratovanje“, objasnila je Zekulić.

Dodala je i da je nakon ruske aneksije Krima 2013. godine, NATO je po prvi put počeo da razmatra hibridne prijetnje kao dio strategija koje uključuju i državne aktere. Prema riječima Zekulić, upravo tada je formulisana prva strategija Alijanse za odgovor na ovakve prijetnje, a u njoj je od samog starta bilo jasno da NATO ne može sam da se nosi s tim izazovima.

„Posebno važan trenutak dogodio se 2022. godine, kada su ministri odbrane NATO-a usvojili Priručnik za sveobuhvatan odgovor i preventivne mjere, koji je upućen saveznicima kao vodič za djelovanje u realnom vremenu“, pojasnila je NATO zvaničnica. 

Zekulić je otkrila da NATO trenutno radi na novoj strategiji za hibridno ratovanje, koja će po prvi put biti zajednički napisana i od strane civilnih i vojnih timova, kako bi odgovor bio ujedinjen i efikasniji.

„Nećemo razdvajati odgovore, već ih ujediniti – jer upravo tako napadi i dolaze: istovremeno i u civilnoj i u vojnoj sferi.“

Novi strateški dokument trebalo bi da bude usvojen na predstojećem samitu NATO-a u Hagu, a očekuje se da će donijeti niz inovacija u načinu na koji se Alijansa suočava sa savremenim prijetnjama koje ne poznaju jasne linije fronta.

Sofija Romanski, strateška analitičarka u HCSS-u i koordinatorka projekta za GC REAIM, govoreći o upotrebi tehnologije u ratu u Ukrajini, kazala je da se tehnologija koristi, ali ne na način, na koji bismo to očekivali. 

„Ako biste, recimo, očekivali da Rusija koristi generativnu vještačku inteligenciju (AI) za stvaranje grandioznih propagandnih slika, to zapravo nije ono što trenutno viđamo. Umjesto toga, AI se koristi u pozadini — i doprinosi brzini, obimu i dometu hibridnih napada. AI je kategorija tehnologija koja utiče na gotovo sve. To znači da, kada razmišljate o sajber napadima, treba takođe da razmislite o tome kako se AI može koristiti za njihovo jačanje — da ih učini težim za detekciju, da omogući da kod koji se koristi može istovremeno ući na više servera, jer je baziran na AI sistemu koji može izvršavati više zadataka paralelno. Dakle, ono što zapravo češće viđamo od strane protivnika jeste korišćenje AI u pozadini (back-end), a ne na samoj površini (front-end)“ pojasnila je Romanski.