Katrin Šajer  [ DW ]

10. 04. 2025. 10:32

Kaptagon: Sirijski narko-bosovi i dalje uspješno posluju

Prošle sedmice iračke bezbjednosne snage ostvarile su jedan od svojih najvećih uspjeha u borbi protiv ilegalne trgovine drogom. Zaplijenile su više od jedne tone droge kaptagon (captagon), skrivene u kamionu, koja je iz Turske prokrijumčarena u Irak, a vjerovatno je dolazila iz Sirije. Taj stimulans s visokim stepenom zavisnosti, sličan amfetaminu, izuzetno je popularan u bogatim zalivskim državama.

Posmatrači prilika su se zapitali kako je moguće da se i nekoliko mjeseci nakon pada sirijskog diktatora Bašara al Asada i dalje pronalaze tako velike količine kaptagona. Tokom građanskog rata u Siriji, trgovina kaptagonom postala je jedan od najvećih izvora prihoda autoritarnog režima. Zbog međunarodnih sankcija, uvedenih zbog ratnih zločina, vlada Bašara al Asada gotovo da nije imala druge načine da dođe do novca. Prema mišljenju stručnjaka, trgovina kaptagonom donosila je milijarde dolara godišnje, što je daleko nadmašivalo zvanični budžet države.

Početkom decembra 2024. godine, Asadov režim srušila je koalicija pobunjenika predvođena islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS). Ubrzo nakon toga, HTS je formirao prelaznu vladu i obećao da će stati na kraj proizvodnji i trgovini kaptagonom.

Nastavak trgovine drogom

Tokom posjete Jordanu, novi sirijski ministar spoljnih poslova Asad Hasan al Šibani obećao je da će njegova zemlja ubuduće zaustaviti trgovinu drogom. U jednom govoru, Ahmed al Šara, lider HTS-a i privremeni predsjednik prelazne vlade, izjavio je da će Sirija biti „očišćena“ od trgovine drogom.

U januaru, Sirija je potpisala sporazum sa Jordanom kojim se obavezala da će okončati trgovinu kaptagonom. Međutim, trgovina drogom se nastavila. Prelazna vlada nema ni sredstva, ni osoblje, ni nadzornu tehnologiju da u potpunosti suzbije proizvodnju i trgovinu tom drogom.

Geopolitički uticaji

Od 2014. godine, američki institut „Nju lajns“ prati izvještaje o krijumčarenju kaptagona putem vlastite baze podataka. Tokom 2024. godine su primjetili da je Asadov režim, tada na izdisaju, počeo da vrši veći pritisak na krijumčarske mreže.

Glavni razlog za to bio je rastući pritisak drugih arapskih zemalja. Saudijska Arabija i Jordan smatraju de je kaptagon ne samo ozbiljan problem za vlastitu populaciju, već tu drogu vide i kao bezbjednosnu prijetnju. Obje zemlje su poboljšanjem diplomatskih odnosa pokušale da nateraju Siriju da ograniči trgovinu drogom.

Zbog toga je prošle godine trgovina kaptagonom počela da se širi u pravcu Iraka, Turske, Njemačke, Egipta i Kuvajta, izjavila je prošle sedmice Karolin Rouz, šefica odeljenja „Zločini i konflikti“ u institutu „Nju lajns“, tokom virtualnog foruma Karnegijevog bliskoistočnog centra (Carnegie Middle East Centar). Rouz smatra da „režim nije bio toga svjestan, ali da je nesvjesno osigurao da ilegalna trgovina drogom cvjeta čak i nakon njegovog pada“.

Trgovina drogom i dalje sveprisutna

Mreže krijumčara i laboratorije razvile su se još prije pada Asadovog režima u decembru 2024. godine. Postale su manje, mobilnije i fleksibilnije. Sve to doprinosi tome da trgovina kaptagonom postaje „transregionalna, prilagodljiva i sve teža za suzbijanje“.

Grupe izvan Sirije, koje su podržavale Asadov režim i koje su sumnjičene za učešće u trgovini kaptagonom, vjerovatno su i dalje uključene u taj unosni, ilegalni biznis. Među njima su libanska militantna organizacija Hezbolah i proiranske paravojne grupe u Iraku. Prema nekim izvještajima, male količine kaptagona proizvode se i u dolini Bekaa na jugu Libana, gdje Hezbolah već dugo ima uticaj.

Prema riječima iračkog aktiviste za borbu protiv droge Mohameda al Jasirija, osnovne sirovine za kaptagon dolaze iz Irana u Irak, a zatim se transportuju dalje ili prerađuju u tamošnjim laboratorijama. On je to rekao za TV-kanal na arapskom jeziku Al Hura. Logističku podršku, prema Jasirijevim tvrdnjama, pružaju proiranske milicije u Iraku.

Proizvodnja u Siriji se nastavlja

Mohanad Hadž Ali, zamjenik direktora Karnegijevog bliskoistočnog centra, u izvještaju objavljenom početkom mjeseca ističe da su neke od nedavno zaplenjenih pošiljki još uvjek iz zaliha iz vremena Asada. Međutim, proizvodnja kaptagona u Siriji se nastavila.

Hadž Ali navodi da je sirijski režim na krijumčarskoj ruti prema Turskoj sarađivao sa militantnim grupama, povezanim sa Sirijskom nacionalnom vojskom (SNA) koju podržava Turska. Uprkos teškim udarcima 2024. godine, proizvodnja kaptagona nastavila se i u djelovima Sirije, koje su zauzele opozicione snage, uključujući i teritorije pod kontrolom SNA na sjeveru zemlje.

I na jugu Sirije, u regiji Suvajda, također se i dalje proizvodi kaptagon. Hadž Ali tvrdi da su vodeći članovi lokalnih zajednica uključeni u trgovinu drogom.

„Kapaciteti za proizvodnju kaptagona su decentralizovani“, objasnio je Hadž Ali tokom virtualne konferencije prošle sedmice. „Neke opozicione grupe aktivno proizvode kaptagon. Jordanske vlasti su upozorile da pojedini proizvodni pogoni u regijama Suvajda i Daraa još nisu zatvoreni.“

Analitičari smatraju da privremeni predsjednik Ahmed al Šara možda nije u mogućnosti da preduzme značajne mjere protiv trgovine drogom. On ne može sebi da priušti da razljuti lokalne moćnike, koji su možda uključeni u ilegalni biznis. Nakon više od decenije građanskog rata, njegov prioritet je stabilizacija zemlje.

Moć narko-bosova

Karoline Rouz ne vjeruje da će Sirija postati „narko-država“, poput one pod Asadovim režimom. Međutim, postoji mogućnost da krijumčarske bande u sirijskim pograničnim regionima preuzmu kontrolu nad graničnim prelazima i nad lokalnom administracijom u tamošnjim mjestima.

Narko-bosovi već sada imaju važnu ulogu u političkoj nestabilnosti Libana i Sirije, rekao je Hadž Ali prošle sedmice. Obje zemlje, sa novim vladama, prolaze kroz težak period tranzicije. Ekonomski oporavak, koji bi stabilizovao regiju, preko je potreban, istakao je ovaj stručnjak i ukazao da bi trebalo uložiti napor za osiguravanje mjera bezbjednosti kako se ljudi zbog neimaštine ne bi okrenuli trgovini drogom.

Hadž Ali u svom izvještaju napominje da su plate libanskih vojnika, zbog ekonomske krize u zemlji, značajno smanjene. To olakšava njihovu regrutaciju u poslove sa ilegalnom trgovinom drogom.

„Ako tranzicija u Siriji i Libanu ne uspije, biće teško uspješno se boriti protiv trgovine kaptagonom“, zaključuje Hadž Ali. „Ako rad novih vlada u ovim zemljama ne bude adekvatno podržan, pad proizvodnje kaptagona biće samo kratka epizoda u njegovoj istoriji. Proizvodnja će se nakon toga oporaviti i dugoročno nanjeti ozbiljnu štetu.“

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku