Dragan Maksimović  [ DW ]

29. 03. 2025. 10:27

Poplave u BiH: između nadležnosti i ljudskih života

Obilne padavine u BiH donijele su probleme mnogim gradovima. Vanredna situacija proglašena je i u Gradišci i Prijedoru. U Velikoj Kladuši proglašeno je stanje elementarne nepogode. Poplavljeni su objekti u Čelnicu, Srpcu, Gradišci, Doboju, ali za sada nema opasnosti od veće katastrofe.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, potvrdio je da je EU aktivirala Kopernikus EMS, sistem koji pruža pravovremene i tačne geografske informacije u nadolazećim ili tekućim prirodnim katastrofama.

„Dok rastući nivo vode pogađa sjevernu BiH, EU je aktivirala Kopernikus EMS za procjenu i mapiranje tri ključne pogođene zone“, saopšteno je iz Delegacije, uz poruku da EU nastavlja da pruža podršku i da prati situaciju.

Situacija je trenutno stabilna

Situacija na poplavljenim područjima trenutno je stabilna i vodostaji su uglavnom u stagnaciji iako je zbog visokih kota u nekim djelovima zemlje proglašeno i vanredno stanje.

Najteže je u Unsko-sanskom kantonu, a u Sanskom Mostu proglašeno je stanje prirodne nesreće.

„Preduzimamo sve što je u našoj moći da intervenišemo na kritičnim mjestima i zaštitimo ljude i materijalna dobra. Angažovali smo svu raspoloživu mehanizaciju, imamo veliki broj volontera koji se prijavio da pomogne“, rekao je načelnik opštine Sanski Most Mensur Seferović.

Putna komunikacija prekinuta je na nekoliko magistralnih puteva u BiH, ali je situacija nešto bolja u odnosu na prethodni dan s obzirom da nije bilo padavina tokom noći. To je bila prilika za „predah“ i korišćenje nešto nižih vodostaja kako bi se iz prepunih akumulacionih jezera mogao ispustiti višak vode.

Sve oči su bile su uprte u „Hidroelektranu Bočac“, koja je sinoć ispustila dio vode.

„Došlo je do pada dotoka iz rijeke Vrbanje u Vrbas čime se smanjila količina vode, nakon čega je Bočac ispustio vodu. Nadam se da ćemo ostati na ovom nivou stabilnosti“, rekao je lokalnim medijima gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

Šta se uradilo poslije poplava 2014?

Strah zbog dva dana padavina pokrenuo je pitanje odgovornosti vlasti nakon katastrofalnih poplava 2014. koje su napravle štetu od četiri milijarde maraka.

Tada je odmah nakon poplava bila planirana koordinacija svih nivoa vlasti u sanaciji rječnih tokova, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.

U javnim preduzećima koja upravljaju vodama na svim nivoima, često se hvale da je sigurnost znatno poboljšana zadnjih godina, te da su rizici iz 2014. neuporedivo manji. Ipak, kada dođe do ovakvog stanja, svi se uglavnom vade na klimatske promjene na koje ne mogu da utiču.

Neka mjesta koja su poplavljena prije 11 godina i danas muku muče sa poplavama jer nisu dovršeni planirani radovi.

Sa mještanima Knežice, između Prijedora i Kozarske Dubice, gdje voda gotovo svake godine poplavi magistralni put, razgovarali smo prije dvije godine. Tada su nam rekli da su kanali ostali zatrpani, da sistem zaštite od poplava ne funkcioniše i da se svako ko je bio uključen u ovaj posao ugradio koliko je mogao.

„Ma isto sve, nema tu puno pameti. Sami se borimo, ovo što je urađeno do sada urađeno je navrat-nanos. Stabilizovali su malo ovdje u Knežici ali je izbilo u Međuvođu prema Dubici. Ne mogu svake godine valjda biti stogodišnje kiše“, komentariše trenutno stanje mještanin ove potkozarske varošice Goran, čije je imanje bilo poplavljeno i prije dvije godine.

Šta je bilo sa donacijama za poplavljena područja?

Odmah nakon velikih poplava koje su 2014. pogodile cijeli region, u Parizu je održana donatorska konferencija na kojoj su prikupljana sredstva ne samo za BiH, već i za cijelu regiju. BiH je dobila oko milijardu i po maraka.

U izvještaju USAID-a par godina kasnije, konstatovano je da se skoro polovini sume može ući u trag.

„Ukupno posmatrajući novac koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da samo za 55 procenata znamo gdje i na koji način je potrošen, odnosno posjeduemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština. Dok za preostalih 45 odsto nemamo dovoljno podataka o realizaciji", saopšteno je tada u izvještaju USAID-a.

Po nalogu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, entitetska policija sada istražuje te donacije.

Donacija je bilo fizičkim i pravnim licima, bilo da se radi o obnovi domaćinstava ili poslovnih objekata kompanija koje su u poplavama izgubile svu imovinu. Ipak, u izvještajima međunarodnih organizacija pominje se da je upitan način dodjele dijela sredstava koja su uplaćivana nekim od krajnjih korisnika.

Ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović sasvim slučajno je bio učesnik u jednom dijelu sanacija nakon poplava i svjedočio nekim događajima.

„Amerikanci su poslali pumpe za izbacivanje vode u depresijama koje nisu dio rijeka. Te pumpe koje su došle avionom su locirane u nekim magacinima jer su imale GPS i onda je došla poruka od Amerikanaca, da li treba da pošaljemo vozila da prebacite te pumpe na odredišta gdje treba da rade“, rekao je za Pavlović.

Zanimljivo, Slovenija je u tom periodu nudila softver za praćenje nivoa vodotokova, ali do realizacije nikada nije došlo jer nije bilo moguće postići dogovor gdje bi taj softver trebao biti instaliran i u čijoj bi bio nadležnosti.

Upozorenja je bilo 2013. i 2014.

Na nedostatke sistema zaštite od poplava još 2013. upozoravali su federalni revizori, ali niko ni tada nije obraćao pažnju.

„U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i sprovodi mere zaštite na vodotokovima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija, dovodi do bacanja novca niz vodu”, navedeno je u izvještaju.

Godinu kasnije analizu je uradio i Centar civilnih inicijativa u BiH, a prema kojoj je utvrđeno da tadašnji sistem odbrane od poplava ne može odgovoriti potrebama.

Bajrić: „Struka zna šta treba da se radi"

Stručnjaci kažu da se poplave ne mogu spriječiti ali da se može mnogo uraditi na preventivom djelovanju i rječnih i bujičnih poplava. Neke preventivne mjere je trebalo raditi prije 50 godina da bi danas imale efekta, kaže profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu Muhamed Bajrić, koji vjeruje da ni sada nije kasno, ali da se mora ozbiljnije pristupiti problemu.

„Struka zna šta treba da se radi i mi imamo konferencije o tome, a oni koji bi trebalo na neki način da prisustvuju tim konferencijama, ne prisustvuju“, rekao je Bajrić za BHT, ističući da neke mjere odmah treba preduzeti.

„On što moramo što prije unaprijediti su sistemi upozoravanja stanovništva, posebno na bujične poplave, koje su za razliku od rječnih nepredvidive. Tu su u pitanju sekunde. Zatim edukacije od rizika koja mora doći od svih nivoa vlasti“, kaže Bajrić. On je podsjetio na deklaracije donesene na svjetskom nivou koje ističu ogroman značaj pošumljavanja: ukoliko se sada krene u taj posao, ta mjera bi imala rezultat tek za 30 godina.