Dirk Kaufman  [ DW ]

29. 03. 2025. 12:09

Turska: Kako masovni protesti utiču na ekonomiju?

Otkako je Tursku zahvatio talas masovnih protesta, izazvanih hapšenjem gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamogla, došlo je do pada na berzanskim tržištima. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan sada pokušava da smiri uzdrmana finansijska tržišta.

Vijest o hapšenju Erdoganovog rivala, Imamoglua, prošle nedjelje izazvala je velike gubitke na turskim finansijskim tržištima - bila je to najslabija berzanska nedjelja od globalne finansijske krize 2008. Berzanski indeks ISE 100 privremeno je izgubio više od 16 procenata.

Kao reakciju na to, turska Komisija za tržište kapitala zabranila je kratkoročnu prodaju i klađenje na dalji pad cena akcija. Istovremeno, olakšala je otkup akcija kako bi se podržale cijene vrjednosnih papira koji su strmoglavo padali. Kratkoročno, indeks je porastao za oko dva procenta, ali je ubrzo ponovo pao na najniži nivo od novembra.

Posmatrači su saglasni: ovaj razvoj događaja mogao bi predstavljati veliki problem za Erdogana. Jer, posljednjih godina su turski investitori ulagali na berzi kako bi zaštitili svoju imovinu od visoke inflacije, koja je u martu i dalje iznosila 39 procenata.

Ministar obećava stabilnost

Na početku ove nedjelje, tržišta obveznica i akcija u Turskoj su se malo smirila. Naime, ministar finansija Mehmet Šimšek obećao je da će „učiniti sve što je potrebno" kako bi stabilizovao finansijska tržišta. On je rekao da Turska i dalje nudi dobre dugoročne investicione mogućnosti. Zajedno sa guvernerom Centralne banke Fatihom Karahanom, ponovio je obećanje predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da će zadržati politiku naklonjenu investitorima, koju sprovode posljednje dvije godine, kako bi spriječili masovne prodaje lire od strane turskih građana.

Turska lira je oslabila u odnosu na dolar. Međutim, činjenica da je pad iznosio samo tri procenta umirila je investitore. Timoti Eš, analitičar RBC Bluebaya, rekao je za novinsku agenciju Bloomberg: „Čini se da većina odliva lire (odliva kapitala) dolazi od stranaca."

Kratkotrajni šok

Erdal Jaldžin, profesor međunarodne ekonomije na Visokoj školi za tehniku, ekonomiju i dizajn u Konstancu (HTWG), izjavio je za DW da se Turska „poslije dužeg perioda političke nesigurnosti, ekstremno visoke inflacije i stalne ekonomske krize posljednjih mjeseci ponovo nalazila na putu stabilizacije".

Sa veoma visokim kamatnim stopama i podržavanjem lire, uspjela je da „ponovo privuče međunarodne investitore u zemlju". „Državne obveznice i berze bile su na jasnom putu oporavka."

Međutim, hapšenje Imamoglua ima posljedice i na tržišta: „Politička nesigurnost u zemlji naglo je porasla. U roku od nekoliko sati, međunarodni investitori povukli su velike količine kapitala sa turskih finansijskih tržišta. Istovremeno, turska lira je došla pod ogroman pritisak, pa je Centralna banka bila primorana da masovno prodaje devizne rezerve kako bi stabilizovala valutu."

Važan partner

Kada se govori o ekonomskim posljedicama hapšenja Ekrema Imamoglua, ne smije se zaboraviti: posljedice će biti vidljive tek tokom ove godine. Erdal Jaldžin sa HTWG-a u Konstancu smatra da trenutna politička kriza ne bi trebalo da ostavi dugoročne posljedice na tursku privredu.

Pored toga, i EU i SAD zavise od stabilne Turske, „s jedne strane kao važnog NATO partnera, a s druge strane kao strateški značajne zemlje u obuzdavanju migracionih tokova ka Evropi. Stoga su za sada kritički glasovi iz Evrope uzdržani."