Aleksander Frojnd, Dijana Roščić  [ DW ]

22. 03. 2025. 14:44

Što sve utiče na visinu - pogotovu muškaraca?

„Seksi i impresivno muško tijelo: visina i težina muškaraca su osobine oblikovane polnom selekcijom i zavisne od životnih uslova" - glasi naslov studije koja je nedavno objavljena u naučnom časopisu „Biology Letters". Pritom su naučnici uporedili podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o 135.000 osoba iz 69 zemalja, te njihove životne uslove u posljednjih 100 godina.

U uvodu studije se kaže: „Muškarci su u prosjeku viši i mišićaviji od žena, što im donosi prednosti kada se radi o izboru partnerke, kao i u fizičkoj konkurenciji s drugim muškarcima. Takvi, veći fizički atributi, sa upadljivom razlikom među polovima, pokazatelji su zdravlja i vitalnosti, ali zahtijevaju više resursa za održavanje i razvoj".

Istraživanje pokazuje da je - u poboljšanim životnim uslovima - porast visine i težine muškaraca više nego dvostruko veći nego kod žena, nudeći nove uvide u to kako socioekološki faktori i polna selekcija oblikuju ključne fizičke osobine.

Ali, da vidimo koji faktori ključno utiču na visinu.

Geni, hormoni i seksualna konkurencija

Visina osobe je oko 80 odsto određena genima, pa tako visina roditelja uglavnom ukazuje na moguću visinu djece.

Međutim, ne postoje pojedinačni „geni za visinu" već na to utiče oko 12.000 varijanti gena. Oni regulišu mehanizme stvaranja i rasta kostiju i hrskavice, kao i proizvodnju proteina kolagena.

Postoje određeni geni, uključujući jedan na Y hromozomu - koji imaju samo muškarci i koji očevi prenose na sinove - koji produžava fazu rasta kostiju kod muškaraca.

Osim genetskih faktora, razlike u hormonima takođe utiču na rast: djevojčice ranije ulaze u pubertet, što znači da ranije prestaju da rastu. Dječaci, s druge strane, imaju više vremena da porastu.

Prema studiji, „polna selekcija", odnosno seksualna konkurencija, takođe igra ključnu ulogu. Žene obično preferiraju više muškarce, jer se visina često povezuje sa snagom, vitalnošću i sposobnošću da zaštite porodicu. To je kroz generacije dovelo do toga da su viši muškarci češće prenosili svoje gene.

Muškarci više profitiraju od dobrog životnog standarda

Takođe: podaci pokazuju da poboljšani životni uslovi mnogo više utiču na muškarce nego na žene. Kod žena taj efekat nije toliko izražen čak ni u najboljim uslovima.

Studija sugeriše da razlog može biti to što žensko tijelo, čak i kada su uslovi povoljni, ulaže znatno više energije u potencijalne trudnoće i dojenje nego u sam rast tijela.

Što bogatiji, to viši? Ne mora da znači

Dvadeset zemalja s najvišim muškarcima i ženama na svijetu nalazi se gotovo u potpunosti u Evropi. Ipak, i u Aziji, Latinskoj Americi i Africi ljudi postaju sve viši. U drugim regionima, poput SAD, visina je uglavnom stagnirala.

Međutim, iz toga se ne može zaključiti - što je država bogatija to su njeni ljudi viši. To pobijaju podaci, na primjer, prosječno niža visina u bogatim zemljama poput Singapura ili Katara.

Prema ovoj studiji, u manje bogatim zemljama oba pola ostaju niža, a i po visini su sličnija.

Najniži muškarci na svijetu žive u Istočnom Timoru, s prosječnom visinom od 160,1 cm, dok su najniže žene u Gvatemali, s prosjekom od 150,9 cm.

Među prvih deset po visini nalaze se i Bosna i Hercegovina (muškarci: 182 cm, žene: 167 cm) i Srbija (muškarci: 180 cm, žene: 168 cm), dok je Hrvatska na 13. mjestu (muškarci: 180 cm, žene: 166 cm).

Na drugom mjestu je već godinama Crna Gora, gdje su muškarci prosečno visoki 183 cm, a žene 170 cm.

Fenomen Holanđana

Najviši muškarci na svijetu žive u Holandiji, s prosječnom visinom od 183,8 cm, dok najviše žene imaju prosječnu visinu od 170,4 cm. Holandija taj primat u svijetu drži još od 1958. godine.

Međutim, pregled holandskih vojnih registara za studiju objavljenu u Kraljevskom društvu u Londonu pokazao je da su sredinom 19. vijeka muškarci u Holandiji zapravo bili među najnižima u Evropi.

„Holandski regruti su 1860. bili visoki oko 165 cm", rekla je profesorka Luiz Baret sa Univerziteta Letbridž u Kanadi za BBC. „U to vrijeme, muškarci u SAD bili su viši za oko 5 cm." To je Amerikance činilo najvišim ljudima na svijetu.

Od tada je, međutim, došlo do zapanjujuće promjene: za samo 160 godina, holandski muškarci porasli su za 20 cm, prestigavši svoje američke savremenike, koji su porasli svega 6 cm.

„To je prebrzo da bi bilo isključivo genetski efekat", rekla je Baret, iako vjeruje da je prirodna selekcija imala određenu ulogu.

Studija iz Londona je pokazala da su najplodniji parovi u Holandiji – oni s najviše djece – visoki muškarci i žene prosječne visine. A najplodniji američki parovi? Niske žene i muškarci prosječne visine.

Uz to, još jedna statistička zanimljivost – niži ljudi često stupaju u brak ranije, pa tako i ranije i kroz duži period imaju potomstvo. To u državama gdje je rani brak uobičajen, poput SAD, može doprinijeti češćem prenošenju gena za nižu visinu, tvrde istraživači – ali dodaju da sve to ipak ostaje na nivou spekulacija.

I inače, osnovni uzroci povećanja visine holandskog stanovništva ostaju predmet velike naučne debate. Pretpostavlja se, između ostalog, da su za to zaslužni bolja ishrana, posebno mliječni proizvodi (kosti i kalcijum), efikasan zdravstveni sistem - kao i nizak nivo socijalne nejednakosti u društvu.

Već od 30. godine - gubimo na visini

Bez obzira na porijeklo, pol i zdravstveno stanje, od 30. godine života čovjek neminovno počinje da gubi na visini – otprilike 1 cm svakih deset godina. To je prvenstveno povezano s diskovima između pršljenova.

Naime, s godinama se smanjuje sadržaj tečnosti u tijelu, zbog čega diskovi, koji djeluju kao amortizeri između pršljenova, gube elastičnost. Pošto više ne mogu da zadrže dovoljno vode, postaju tanji, što dovodi do smanjenja visine.

Bolesti poput osteoporoze ili loše držanje tijela usljed dugotrajnog sjedenja mogu ubrzati ovaj proces. Iako se smanjenje visine ne može zaustaviti, može se usporiti. Pravilno držanje pri sjedenju, dovoljno kretanja i ciljane vježbe za jačanje leđa mogu pomoći u očuvanju visine. Quellen: