A.M. [ Mina ]

Zenović: Crna Gora ove godine može zatvoriti do devet poglavlja

Crna Gora ove godine može zatvoriti do devet pregovaračkih poglavlja, ukoliko to dozvoli dinamika rada Skupštine, smatra glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, dok izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorava da nedostatak dijaloga u parlamentu može biti velika prepreka.

Zenović je, u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, rekao da u junu očekuje Međuvladinu konferenciju na kojoj će biti zatvoren određeni broj poglavlja, dok drugu konferenciju očekuje krajem godine.

On je kazao da postoji interna spremnost za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 5 - Javne nabavke i Poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, koje je interno spremno, ali čije zatvaranje zavisi od konsenzusa svih članica, pa i Hrvatske koja je to blokirala krajem prošle godine.

„Dinamika zavisi od nas i našeg rada, ali i od parlamentanog rada koji je bio u jednom vidu blokade posljednjih mjeseci i to se sve, nažalost, može odraziti na dinamiku zatvaranja poglavlja“, kazao je Zenović.

On je naveo da su, nakon procjene i utvrđivanja bilansa u pregovaračkom procesu, došli do agende 26 – kojom je previđeno privremeno zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine.

„Mislim da u ovoj godini možemo zatvoriti do devet pregovaračkih poglavlja, osam-devet“, rekao je Zenović i istakao da će najviše poglavlja ostati za narednu godinu.

Kako je rekao, siguran je da Crna Gora u ovom polugodištu može zatvoriti određeni broj poglavlja, koji neće biti impresivan.

„Radimo na tome da do kraja godine ostvarimo broj o kojem govorim, a on je uslovljen dinamikom u parlamentu“, naveo je Zenović i istakao da, zbog te dinamike i nesuglasja između opozicije i većine, već postoji kašnjenje kada je u pitanju Poglavlje 4.

Uljarević je ocijenila da je ozbiljnije da se zauzme princip da se govori o „određenom broju poglavlja“ koja će biti zatvorena, zbog iskustva od prošle godine kada je govoreno o zatvaranju više poglavlja, da bi na kraju bila zatvorena tri.

„Jedno je ono što je procijenjena interna spremnost i tu interna spremnost ne procjenjuje samo Crna Gora, već i Evropska komisija, a drugo je ono što su stavovi pojediničnih država članica koje imaju pravo, kada je riječ o bilo kojem poglavlju, da otvore dodatna pitanja i provjere“, navela je Uljarević.

Ona je kazala da evropske integracije nijesu nešto što se završava pukim izglasavanjem određenih zakona.

„To zahtijeva jednu vrstu i unutrašnjeg konsenza i dijaloga, taj dijalog u Skupštini sada ne postoji i to može da bude ogromna prepreka u budućem periodu, nezavisno od toga da li ti zakoni formalno-pravno prolaze ili ne“, rekla je Uljarević.

Ona je naglasila da je Crnoj Gori potreban širi društveni konsenzus za napredak na evropskom putu, koji je nekad postojao u Skupštini.

„Iako parlament nikad nije govorio jednim glasom, ako je oko nečega postojao konsenzus, to je bilo oko evropskih integracija“, rekla je Uljarević i ocijenila da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne radi na onome što bi trebalo da bude unutrašnji dijalog, a bez čega država ne može naprijed.

Zenović se saglasio da je društveni konsensus važan, navodeći da su još dva izazova, sa kojima se Crna Gora mora suočiti, pitanje administrativnih kapaciteta i priprema crnogorske verzije pravne tekovine EU.

Prema njegovim riječima, evropsko pravo konstantno se usavršava, usložnjava i uvećava i ta pravna tekovina iziskuje vrlo složene administrative kapacitete.

Zenović je istakao da se mora se raditi na tim kapacitetima i da je Ministarstvo evropskih poslova izradilo sa ekspertima dokument koji treba da mapira razlike u crnogorskim kapacitetima i onima koje bi država trebalo da ima prema završnim mjerljima.

„Nadamo se da ćemo, u konsultaciji sa Ministarstvom javne uprave, naći model kako da strateški pristupimo ovom problemu“, dodao je Zenović.

Uljarević navodi da je crnogorska administracija odavno oslobljena, uz ocjenu da je trenutno u vjerovatno najgorem stanju u odnosu na vrijeme kada su započeti pregovori EU, zato što nijedna Vlada poslije 2020. nije napravila ono što je bilo u srcu svih obećanja - pristupila neselektivno, da se ljudi biraju na osnovu zasluga i da tako napreduju.

Ona je, govoreći o pripremi crnogorske verzije pravne tekovine EU, istakla da je najmanji problem kako će se prevesti određena dokumentaciju i da treba da se vidi šta je praksa i šta se od onoga što je već usvojeno primjenjuje.

Zenović je, o blokadi parlamenta nakon prekida funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, rekao da je blokada i nepostojanje saradnje između vlasti i opozicije, dovelo do negativnih konsekvenci za evropski proces.

„Prvi je signal da je Crna Gora u nekom vidu kakofonije, nesuglasja između političkih aktera, to je signal koji EU najmanje voli da vidi i to su stvari koje sve članice EU, ali i Brisel i EK gledaju kao nešto negativno“, kazao je Zenović.

Dok Zenović sporazum o konsultovanju Venecijanske komisije vidi kao sporazum između vlasti i opozicije i navodi da ne vidi razlog zašto neka od strana ne bi uvažila ekspertizu te instance, Uljarević ističe da je to sporazum dijela vlasti i dijela opozicije.

„Koje su riječi dale partije nekadašnjeg Demokratskog fronta, partije Mandića i Milena Kneževića, oni su se javno ogradili od tog sporazuma“, rekla je Uljarević i dodala da Milojko Spajić, bez obzira što je premijer, nije reprezentativni dio vlasti zato što nema većinu unutar vlasti koja može da određuje takve stvari.

Kako je kazala, u Crnoj Gori postoji trajuća parlamentarna kriza.

„Ona se neće riješiti time što će neko izigravati „gazdu kuće“, umjesto da otvori ozbiljan parlamentarni dijalog“, rekla je Uljarević.

Ona je ocijenila da ni pitanje aspekta ustavne krize neće biti riješeno, jer je „naopako“ rješen izbor sudija kada je Ustavni sud bio blokiran, kada je napravljena neka vrsta podjele koliko sudija pripada kome.

Sagovornici agencije MINA različito govore o dobijanju o pozitivnom Izvještaju o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR). Uljarević je navela da je IBAR poklonjen Crnoj Gori i da to više ne negiraju ni evropski zvaničnici, dok Zenović ističe da državi ništa nije poklonjeno.

Uljarević je istakla da se crnogorski pravosudni sistem nije preporodio nakon dobijanja IBAR-a, navodeći da je većina tih zakona koji su „navrat-nanos“ usvojeni, sada u procesu izmjena i dopuna, što pokazuje nijesu bili dobri.

Zenović je odgovorio da nije u redu govoriti o IBAR-u kao poklonu i da je država to sve zaslužila radom, uz veliku podršku Evropske komisije (EK).

„Određeni sistemski zakoni su već dali rezultate kada je u pitanju vladavina prava, kao što je Zakon koji je omogućio izbor predsjednice Vrhovnog suda. Niko nije rekao da se ti zakoni ne mogu mijenjati, oni se uvijek mogu mijenjati“, dodao je Zenović.

Govoreći o nezatvaranju Poglavlja 31 i odnosima sa Hrvatskom, Uljarević je ocijenila da je tu isključiva krivica parlamentarne većine i Vlade, navodeći da ne vidi da je nešto urađeno da se ta šteta sanira i da se preveniraju nove posljedice.

Ona je rekla da su mnoga otvorena pitanja sa Hrvatskom postojala ranije, ali da je bilo neko nepisano pravilo u odnosima vlasti dvije države do 2020. godine da se prvo pokušaju jačati bilateralni odnosi, a onda kad dođu do nekog stepena, da se ide u rješavanje trajućih i teških pitanja.

„Nakon toga se desilo jasno distanciranje hrvatskih vlasti od određenih aktera u Crnoj Gori koji su se legitimisali ne kao zastupnici interesa Crne Gore, nego kao promoteri interesa Aleksandra Vučića i Srpske pravoslavne crkve“, kazala je Uljarević.

Ona je istakla da određeni problemi nijesu iz ranijeg vremena i nemaju veze sa prethodnom vlašću, kao što su promjena imena bazena u Kotoru, odnos prema spomen ploči u Morinju i zaoštravanje odnosa oko broda Jadran koje je bilo blizu rješenja.

„Mislim da je veliki problem države da su tri veoma važne ličnosti na nivou državnika persone non grata u jednoj članici EU i da se u međuvremenu nije radilo da se vidi kako se taj problem riješi“, naglasila je Uljarević.

Ona je rekla da je izjava hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana koji je rekao da bi Crna Gora trebalo da ima rezoluciju o Dubrovniku i onome što je ona radila 90-ih, bila neka vrsta refleksije na Rezoluciju o Jasanovcu.

Uljarević smatra da je Rezolucija o Jasenovcu bila „nepotrebna i suluda“, ne zato što se u Jasenovcu nijesu desili zločini koji su se desili, već jer to nije pitanje kojim Crna Gora treba se bavi nakon toliko godina.

„Ono što ne mogu da razumijem je negiranje logora u Lori, jer je to nesporno i tu Hrvatska još nije završila ono što su njene opaveze, a odnose se na adekvatno procesuiranje tog slučaja i utvrđivanje svih činjenica“, istakla je Uljarević.

Zenović je rekao da odnosi sa Hrvatskom nijesu narušeni od juče, već od 90-ih i da je ovo danas dug neuspostavljanja elementarnih bilateralnih odnosa.

On je naglasio da je Hrvatska od početka bila jedan od najvećih podržavalaca crnogorskih evropskih integracija, što je i danas.

Zenović navodi da je problematizovanje pogljavlja 31 bilo legitimno, budući da se, ako se gradi jedan vid zajedničke spoljne i bezbjednosne politike sa drugim državama članicama, očekuje i da se dobrosusjedski odnosi postave kao temelji vanjskih odnosa.

On smatra da je dobro da postoji diplomatski dijalog između Zagreba i Podgorice.

„Uvjeren sam da diplomatske službe dvije države rade sve što je do njih da utvrde mapu puta, kako i na koji način da se riješe otvorena pitanja i da Hrvatska nastavi da bude bez dileme podrška Crnoj Gori na evroskom putu“, rekao je Zenović.

On je istakao da je važno da Crna Gora pokazuje 100 odsto usaglašenosti sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, što zaslužuje zatvaranje Poglavlje 31.

„Ova pitanja ostaju tu i ona su legitimna da budu postavljena, moraju biti rješena i Crna Gora prema njima mora da se odnosi sasvim ogovorno“, dodao je Zenović.

Upitan o izbornoj reformi i šta će biti ako ne bude završena do kraja godine, on navodi da je za njega rok za završetak bio i prošle godine i ističe da makar Zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja mora doći ranije prije kraja godine.

„Ne vidim alternativu tome da do kraja godine imamo finalizovan sveobuhvatni set zakona koji se odnose na izborno za zakonodavstvo, a da pritom Zakon o finansiranju političkih subjekata koji je segment jednog od mjerila IBAR-a, onako kako smo obećali, dostavimo evropskoj strani“, rekao je Zenović.

Kako je rekao, vjeruje da će Odbor, čim nastavi sa radom, vratiti na finalni draft tog zakona, da će raditi na njemu i dostaviti evropskoj strani predlog zakona u što kraćem roku.

Uljarević je istakla da bez unutrašnjeg povjerenja i inkluzivnog dijaloga nema ni izborne reforme.

Ona smatra da nije realno razmišljati o tome će Zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja biti usvojen prije nego što se usvoji kompletan set zakoni za tu oblasti, jer važi pravilo da ništa „nije ispregovarano, dok sve nije ispregovarano“.

Uljarević je, upitana o odnosu Vlade i civilnog društva, kazala da je trenutno najniži nivo uključenja relevantnih organizacija civilnog društva u procese pregovora.

Kako je kazala, nepovoljno okruženje u kojem radi civilno društvo u Crnoj Gori značajno je pojačano nakon promjena u Sjedinjenim Američkim Država (SAD), pa se vidi da su određene partije vlasti i njima bliski mediji to iskoristili na novi talas lova na kritički orijentisane nevladine organizacije.

„Ćutnja svih iz vlasti na to ukazuje da je to jedna organizovana akcija, da vlast u cijelini ne želi kritički orijentisane ni pojedince, ni druge subjekte, već gleda kao na nekakav problem“, dodala je Uljarević, poručujući da je neophodan sadržajniji odnos civilnog društva i Vlade za održiv evropski put.

Zenović je podsjetio da je formirano Ministarstvo za saradnju sa NVO i dodao da je ta saradnja dobra i konstruktivna, iako postoje različitosti, navodeći da je kritika dobrodošla.

Govoreći o budućnosti EU nakon dešavanja sa SAD-om poslije početka mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, Zenović i Uljarević su saglasni da je EU u svim izazovima pokazivala vitalnost i snagu i da je iz takvih situacija izlazila jača.

Uljarević je problematizovala to što je izostala reakcija crnogorske Vlade nakon sastanka Trampa i Zelenskog u ovalnom kabinetu, iako je tada bilo mnogo reakcija državnika iz EU.

„Nadam se da nijesu tačne glasine da su naši ambasadori dobili instrukcije da budu primarno privrženi američkoj politici trenutno, a ne bilo kojoj drugoj koja je u suprotnosti, uključujući i politiku EU“, rekla je Uljarević, na šta je Zenović odgovorio da nije bilo takve instrukcije.

Zenović je ukazao na to da je Crna Gora kosponzorisala rezoluciju država EU u kojoj se polazi od teritorijalnog integriteta Ukrajine i time ostala nedvosmisleno na stanovištu Zajedinčke spoljne i bezbjednosne politike EU.