Marsel Firstenau [ DW ]

23. 03. 2025.11:42

Štajnmajer traži temeljnu analizu posljedica pandemije korone

Nedjeljom većina ljudi ne radi. Vikend je vrijeme za opuštanje, šetnje i susrete s porodicom i prijateljima. Ali tišina te nedjelje – 22. marta 2020. – bila je varljiva, gotovo sablasna. Njemačka se našla u prvom lokdaunu zbog korone: Politički odgovorni su uveli stroga ograničenja kako bi pod kontrolu stavili bolest disajnih puteva koja se širila svijetom.

Sedam miliona mrtvih širom svijeta, 187.000 u Njemačkoj

Izuzetno zarazan korona virus, poznat i kao Sars-CoV-2, gotovo je potpuno zaustavio društveni i ekonomski život u svijetu. Oko tri godine širom svijeta su važila, u manjoj ili većoj mjeri, ograničenja kontakata.

Uprkos tome, gotovo sedam miliona ljudi umrlo je od bolesti nazvane Covid-19. U Njemačkoj je 187.000 ljudi umrlo - sa ili od korone.

Posljednje mjere vezane za koronu, uključujući obavezno nošenje zaštitnih maski u određenim ustanovama, ukinute su u aprilu 2023.

Međutim, zarazna bolest nije nestala: virus, koji se neprestano mijenja, i dalje izaziva oboljenja, ali je sada za većinu ljudi manje opasan.

Mnogi i dalje pate od dugotrajnih posljedica, takozvanog postkovida ili long kovida, ali i od neželjenih efekata vakcinacije.

Štajnmajer je očekivao više od Bundestaga

Ipak, još uvijek nema sveobuhvatne društvene i političke analiza posljedica pandemije. Među onima koji to već duže kritikuju je i predsjednik Njemačke, Frank-Valter Štajnmajer.

„Ljudi u našoj zemlji očekuju da se temeljno pozabavimo tim vremenom", rekao je predsjednik Njemačke ovih dana u diskusiji koju je sam inicirao, a koja je bila posvećena posljedicama pandemije i poukama iz tog perioda. Tom prilikom izrazio je žaljenje što je njemački Bundestag tokom upravo završene zakonodavne periode zaobilazio ovu temu u širokom luku.

„Smatram da je neophodno da obezbijedimo transparentnost kako bismo ponovo pridobili što veći broj ljudi koji su tokom pandemije izgubili povjerenje u demokratiju i institucije", naglasio je Štajnmajer. Mnoge restrikcije bile su nužne kako bi se suzbilo širenje zaraze. Nažalost, to je uključivalo i maksimalno ograničavanje kontakata. Ipak, predsjednik Njemačke ima mnogo pitanja:

Da li je bilo neophodno zatvaranje škola?

Da li su bila neizbježna ograničenja osnovnih prava, poput slobode okupljanja?

Da li je debata o obaveznoj vakcinaciji donijela više štete nego koristi?

Kakvu su ulogu imale politika i nauka, i kakvu bi trebalo da imaju u sličnim krizama u budućnosti?

Odgovore je Štajnmajer dobio od svojih gostiju iz različitih oblasti: medicine, obrazovanja, istraživanja, njege, sporta, kulture i politike.

Direktorka škole: „Djeca moraju biti mnogo više u fokusu – sada i ubuduće"

Među njima je bila i Maksi Brautmajer-Ulrih, direktorka osnovne škole u Paderbornu. Poput mnogih drugih u diskusiji, opisala je početnu kreativnost u organizovanju digitalne nastave, ali je dodala da je u jednom trenutku zavladala ogromna iscrpljenost.

„Najviše su ispaštali djeca i adolescenti", rekla je pedagoškinja. Posljedice se osjećaju i danas. Povjerenje u školu i obrazovni sistem trajno je narušeno. Razlog tome je što su porodice odjednom morale da preuzmu veliki dio obaveza – pored sopstvenog posla. „Strah je još uvijek prisutan", kaže ona. Koja se pouka može izvući iz iskustava pandemije? „Djeca moraju biti mnogo više u fokusu – sada i ubuduće", kaže direktorka škole.

Ono što je propušteno, bilo kroz štetne posljedice ili kroz neiskustvo, ne može se nadoknaditi. Njena zapažanja nakon pandemije pokazuju da mnoga djeca imaju jezičke deficite – uzrokovane dugotrajnim nošenjem maski i povećanom upotrebom digitalnih medija.

Direktorka staračkog doma: „Porodice nisu mogle da se oproste od svojih bližnjih"

Gotovo polovina od 187.000 preminulih u Njemačkoj bila je starija od 80 godina.

Astrid Tile-Žerom vodi starački dom u okrugu Varendorf. Tokom najtežih faza pandemije bila je svjedok smrti mnogih ljudi. Porodicama je tada bilo zabranjeno da ulaze u dom. Ni njoj ni njenim zaposlenima nije bilo jasno zašto je moralo da bude tako.

„Ako ja mogu da uđem u sobu u zaštitnoj odjeći – s odijelom, maskom i vizirom – zašto onda to ne mogu i članovi porodice?", pitali su se radnici u domu. „Onda smo otvarali prozore i pupuštali ih unutra da se oproste." To je, međutim, bilo moguće samo zato što prozori u prizemlju njenog doma dosežu do poda.

Jedna riječ se posebno često čula tokom susreta sa predsjednikom Njemačke: solidarnost. „To je zaista bilo nevjerovatno", prisjetila se i Astrid Tile-Žerom, govoreći o slozi i predanosti svog tima, koji se u dvanaestosatnim smjenama brinuo o starijim i samim tim najugroženijim osobama.

Štajnmajer: „Cilj je uvijek bio spasiti što više ljudskih života"

Domaćin, predsjednik Frank-Valter Štajnmajer, više puta je pohvalio visok nivo zajedništva u Njemačkoj. Istovremeno, stalno je naglašavao koliko mu je važan kritički osvrt na protekli period. Smatra da je neophodno analizirati šta je dobro funkcionisalo, a šta nije. Pritom ne bi trebalo zaboraviti da su mnoge mjere donijete na osnovu tadašnjih saznanja. „Cilj je uvijek bio jedan: spasiti što više ljudskih života. I to nam je, sve u svemu, uspjelo", zaključio je predsjednik.

Pokrajina Brandenburg preuzela je inicijativu i osnovala istražnu komisiju o periodu pandemije. U tom telu sjede poslanici, predstavnici lokalnih zajednica i stručnjaci iz naučnih krugova.

Ipak, Štajnmajer očekuje da pet godina nakon prvog lokdauna, sljedeći Bundestag i buduća vlada konačno temeljno analiziraju period pandemije.

„Ako ne analiziramo prošlost, previše toga će ostati potisnuto", upozorio je Štajnmajer. Ono što se ne izgovori javno, podstiče teorije zavjere i novo nepovjerenje. A oboje su otrov za demokratiju, istakao je predsjednik. „To samo pomaže populistima, a to ne smijemo dopustiti."