Mark Fojzer (ARD)  [ DW ]

22. 02. 2025. 06:40

Takmičenje u suzbijanju migracija

Mehmet Samazi se boji. Devetnaestogodišnjak je rođen i odrastao u Njemačkoj, živi u Sarbrikenu i ima tursko i njemačko državljanstvo. „Nikad ne znaš šta će se desiti. Hoće li mi oduzeti njemački pasoš i poslati me nazad? Ne znam šta se dešava."

Slično Samaziju, neki Njemci migrantskog porijekla gledaju na trenutnu raspravu o „ograničavanju priliva“ i „kontroli migracija“, kako se to naziva u izbornim programima i nacrtima zakona. Predizborna kampanja liči na takmičenje u tome koja će stranka nadmašiti drugu hitnim programima i drugačije istaknuti planove za kontrolu migracija u Njemačkoj. Glasa se u nedelju (23. februar).

Izborni programi o migracijama

Kada je riječ o predizbornim programima, postoje neke velike sličnosti između različitih predloga. CDU, recimo, želi da oduzme njemački pasoš određenim počiniocima krivičnih djela s dvojnim državljanstvom. Tu je, međutim, riječ o pravno spornom zahtjevu. AfD želi da dozvoli dvojno državljanstvo samo u posebnim slučajevima.

U novom planu od deset tačaka, Zeleni pozivaju na doslednu deportaciju osoba koje nemaju njemačko državljanstvo, ali predstavljaju prijetnju, kao i ozbiljnih kriminalaca. U svom izbornom programu prvenstveno se zalažu za evropska rešenja.

FDP želi da se postupci izdavanja azila sprovode u inostranstvu. Na taj zahtjev SPD gleda kritički – ali i ta stranka je za „brze i dosledne deportacije“.

Šta je sa uzrocima bjekstva?

Da bi manje ljudi moralo da se štiti od rata, nasilja, gladi ili klimatskih promjena, stranke bi prije svega morale da se bave uzrocima bijega, kažu istraživači migracija i stručnjaci za ljudska prava kao što je Društvo za ugrožene narode.

To se može naći u izbornom programu stranke Levice, SPD-a i Zelenih, kao deklaracija namjere s nekad više, nekad manje konkretnim pristupima. Međutim, oni jedva da ulaze u raspravu o migracijama. CDU, AfD, FDP i BSW, s druge strane, više se fokusiraju na deportacije, granične kontrole i stroža pravila o azilu.

Advokati zabrinuti

Kalkulacija glasi: pogotovo nakon napada u Magdeburgu i Ašafenburgu, emocionalno pitanje migracije ne bi trebalo prepustiti ekstremnoj desnici. Međutim, kritikovan je zaključak da treba usvojiti dio sadržaja ekstremne desnice.

Na primjer, 60 advokata za krivično pravo izrazilo je zabrinutost u vezi sa zakonskim sprovođenjem migracionih planova. „Umjesto saznanja utemeljenih na dokazima, trenutno dominiraju emocionalne reakcije i politički refleksi“, stoji u saopštenju.

„Na primjer, istraživanja pokazuju da je socijalna integracija jedna od najvažnijih preventivnih mjera protiv kriminala. Međutim, kao odgovor na zločin u Ašafenburgu, spajanje porodica za izbjeglice trenutno je dovedeno u pitanje, iako to može da poveća usamljenost i društvenu nestabilnost, što onda može povećati rizik od kriminala“, navodi se dalje u saopštenju.

Granične kontrole kao rešenje?

Gradonačelnik Sarbrikena Uve Konrad (CDU) takođe kritikuje činjenicu da integracija i odnos prema ljudima koji dolaze u Njemačku trenutno ne igraju gotovo nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji. Konrad je u emisiji javnog servisa ARD, „Izvještaj iz Berlina“ izrazio želju „da na manje emotivan način diskutujemo o važnim pitanjima iz dnevne politike – čak i kada su se dogodili veoma loši događaji - koji utiču na budućnost godinama i decenijama, s ciljem zajedničkog života u Evropi.“

Sarbriken se nalazi samo nekoliko kilometara od granice sa Francuskom. Putnici, turisti i preduzetnici tamo svakodnevno putuju. Konrad se boji da bi otvorene granice Evrope mogle biti izgubljene zbog simbolične politike: „Ako pogledate stotine graničnih prelaza između Njemačke i Francuske, onda znate da savezna policija neće moći da sprovodi sveobuhvatne kontrole.“

Kad je riječ o migracijama, lokalnog političara CDU-a prvenstveno zanimaju praktični izazovi: da „sistemi ne smiju da se preopterete“, ni pri ulasku u zemlju, ni prilikom spajanja porodica, te da ima dovoljno stanova i vrtića. „Ali to nisu pitanja koja vežemo samo uz pitanje graničnih kontrola, nego uz pitanje: kako se na kraju odnosimo prema onima koji su nam došli“, kaže on.

Premalo psihološke podrške

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) pokušava da izvještava o uspjehu: broj zahtjeva za azil u Njemačkoj se smanjuje. I na unutrašnjopolitičkom planu, bivša takozvana „semafor-koalicija“ koju su činili SPD, Zeleni i FDP, takođe je pooštrila pravila o azilu.

Nakon pooštravanja sistema azila o kojem je odlučila semafor-koalicija, izbjeglice sada imaju pravo na standardnu medicinsku njegu tek nakon 36 mjeseci, umjesto prethodnih 18 mjeseci. To znači da izbjeglice u Njemačkoj mogu da se liječe u hitnim slučajevima, uključujući psihološko liječenje, ali ne mogu da započnu dugotrajnu terapiju.

Od nešto više od tri miliona izbjeglica u Njemačkoj, otprilike jedna trećina pati od psihičkih bolesti koje hitno zahtijevaju terapiju, procjenjuje Savezno udruženje psihosocijalnih centara za izbjeglice i žrtve torture (BAfF). Ovo udruženje računa sa tim da psihosocijalni centri trenutno mogu da pokriju samo 3,1 odsto stvarnih potreba za terapijom. Dakle postoji veliki nedostatak psihološke podrške.

To nije bila tema u planu Demohrišćana od pet tačaka i u debati oko glasanja o „Zakonu o ograničenju priliva“ u Bundestagu prošle sedmice. „Pritom, uključivanje i integracija mogu biti uspješni samo ako ljudi imaju pristup odgovarajućoj psihosocijalnoj zaštiti“, kaže Jukako Karato iz BAfF-a.

Smanjenje sredstava za psihosocijalnu podršku

Takođe, još je prethodna vlada u okviru pregovora o budžetu za 2025. godinu planirala manja sredstva za psihosocijalnu zaštitu izbjeglica. Ovogodišnje savezno finansiranje 48 psihosocijalnih centara koji su organizovani u okviru BAfF-a smanjeno je skoro za polovinu u poređenju sa 2024. godinom. Iako predlog budžeta nije postao pravosnažan zbog raspada semafor koalicije, u privremenom budžetu planirano je manje novca.

Trenutno u predizbornoj kampanji gotovo nema predloga o tome kako se odnositi prema izbjeglicama u Njemačkoj. Ono što ostaje je strah među Njemcima migracionog porijekla i nerešeni problemi u upravljanju migracijama.