Katarina Šprejer (WDR)  [ DW ]

24. 01. 2025. 08:28

Izbori za Bundestag: za koga će glasati mladi?

Zvono označava početak trećeg časa u stručnoj školi „Hans Švir“ u Gelzenkirhenu. Deset je sati, a razred budućih odžačara ima čas politike – sa praktičnim eksperimentom. Simuliraju izbore za Bundestag 2025. godine. Analiziraju partijske programe, vježbaju koalicione pregovore i glasaju koristeći ručno napravljenu glasačku kutiju. Cilj ovog školskog projekta jeste podizanje političke svijesti, naročito uoči predstojećih saveznih izbora.

„Mislim da mi čas politike u školi koristi, kao i drugima, za sticanje opšteg znanja,“ kaže 22-godišnji Đani. Jedna tema mu je posebno važna pred izbore: „Mislim da se trenutno mnogo toga svaljuje na strance i tvrdi da Njemačka ne funkcioniše kako bi trebalo. Ali vjerujem da su mnoge prepreke posledica različitih propisa i da problem nisu nužno uvjek stranci.“

Đani je već odlučio za koju će stranku glasati. Mnogi drugi učenici još nisu sigurni kome će dati svoj glas, ali znaju koja su im pitanja važna prilikom izbora.

„Gdje još može da se živi?“

„Još uvjek živim kod kuće, ali razmišljam da se iselim kad završim školu. Pitanje je: šta mogu sebi da priuštim? Gdje bih mogla da živim?“ kaže 21-godišnja Tea, učenica koja se obučava za rad u oblasti otpadnih voda. Nije uvjek bila zadovoljna radom koalicije SPD, Zelenih i FDP: „Stranke na vlasti su previše raspravljale o nekim temama, a premalo su uradile,“ kaže ona.

Oba aspekta koja Tea pominje tipična su za mlade glasače u Njemačkoj u starosnoj grupi od 18 do 24 godine, objašnjava Jerg Šenenborn, stručnjak za izbore sa ARD-a. Inflacija i cijene trenutno su najveća briga mladih odraslih. Pored toga, mladi uglavnom žele promjene. Na prethodnim izborima za Evropski parlament to se naročito odrazilo kroz podršku manjim strankama.

„Mladi još uvjek nisu čvrsto vezani za određenu stranku ili kandidate i više su skloni eksperimentisanju“, kaže Šenenborn. Ipak, „za savezne izbore važe drugačija pravila glasanja. Zbog toga je vjerovatno da će se odlučiti za opozicione stranke u Bundestagu“, dodaje on. „Na izborima 2021. godine, FDP i Zeleni su imali najveću podršku među mladima, dok su na evropskim izborima prošle godine to bile CDU/CSU i AfD.“ Šenenborn predviđa da će opozicija i ovog puta imati veće šanse kod mladih.

Migraciona pitanja postaju sve važnija

U stručnoj školi u Gelzenkirhenu akcenat je na praktičnom političkom obrazovanju kako bi se učenici bolje informisali o politici. Mnogi od njih informacije dobijaju isključivo putem TikToka, gdje je AfD naročito prisutan.

Tako je i 19-godišnji Đanluka prošle godine došao u kontakt s ovom strankom. Privukle su ga njihove izjave o migracionoj politici, zbog čega je glasao za njih na evropskim izborima 2024. godine.

Danas bi donjeo drugačiju odluku: „Mislim da to nije bilo ispravno, ali u tom trenutku su imali, moram da priznam, argumente koji su mi djelovali ubjedljivo.“ Za njega je to bila, prije svega, politika prema migrantima. Na saveznim izborima najvjerovatnije će glasati za jednu od manjih stranaka.

Apel za više političkog obrazovanja

Frank Grojl, istraživač iz Njemačkog instituta za politizaciju mladih, primjećuje da su migracije postale značajna tema i za mlađe generacije u Njemačkoj. „To ima mnogo veze s time što je AfD uspio da migracije učini centralnom temom i poveže sva relevantna pitanja o ekonomiji i socijalnoj pravdi sa pitanjem migracija.“ Te sadržaje šire i putem društvenih mreža.

Grojl apeluje na povećanje nivoa političkog obrazovanja – na način kako to rade u srednjoj školi u Gelzenkirhenu. Na kraju dvostrukog časa, učenici glasaju. Rezultati glasanja, međutim, ostaju za internu upotrebu.