- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
23. 01. 2025. 11:00
Zašto je bilo toliko žrtava u turskom skijalištu?
Nakon katastrofalnog požara hotela u Kartalkaji u utorak 21. januara, kompletna javnost u Turskoj je potresena: porodice, škole, sportski klubovi i strukovna udruženja objavljuju fotografije njima dragih i poznatih koji su našli smrt u hotelu u Boluu. Ujedno su sve glasniji i zahtjevi da se pronađe odgovor na pitanje kako je uopšte bilo moguće da strada gotovo trećina od 234 gostiju koliko ih se nalazilo u tom hotelu?
Svedoci požara te noći govore o panici i haosu: gosti su trčali kroz zadimljene hodnike, a da pritom i ne znaju kuda da bježe. Neki su pokušali da izađu kroz prozor, čak i sa 11 sprata hotela pokušali su da improvizuju nekakav konopac od čaršafa. A vatrogasci nikako da dođu: trebalo je tri četvrt sata dok je došlo prvo vozilo. Gosti nisu mogli u hotelu da pronađu ni dovoljno priručnih aparata za gašenje.
Zvanično, uzrok požara „još uvjek je nepoznat“. Istražitelji utvrđuju da li su bezbjednosne mjere u hotelu bile po propisima – barem trenutno važećim. Jer, to je u Turskoj i politika: opoziciona Republikanska narodna stranka (CHP) optužuje vladu da je 2012. ublažila propise za bezbjednost od požara u hotelima.
„Nismo mi krivi, oni su...“
Tu je i pitanje neposredne odgovornosti i toga ko je poslednji sproveo inspekciju upotrebljivosti hotela: gradonačelnik Bolua, Tanju Ozcan iz opozicione CHP krivicu svaljuje na ministarstvo, a ministar turizma Mehmet Nuri Ersoj za sve krivi lokalne vatrogasce. Vatrogasci pak govore da nisu oni krivi za to što nije bilo neke bliže vatrogasne stanice od koje bi brže moglo da se stigne na mjesto požara.
A i kad su došli, hotel nije imao interni sistem gašenja prostorija na koji bi vatrogasci mogli samo da priključe svoju cistjernu. To je, naime, obaveza za hotele tih dimenzija još od 2007, ali ovaj hotel to nije imao. A da i ne pričamo da je on spolja bio obložen drvetom.
I opet je tu politika: turski ministar turizma je (još uvjek) suvlasnik turoperatora ETS koji je preporučivao boravak u tom hotelu. Da li je ministar već samo zbog toga trebalo da podnese ostavku?
Moglo je to i da se izbjegne
Čitav niz stručnjaka potpuno su suglasni s Erolom Perčinom iz turskog Udruženja arhitekata i inženjera: „Da su svi učesnici ozbiljno shvatali svoje dužnosti i da se pridržavalo postojećih propisa, danas ne bismo govorili o toliko žrtava, nego samo o materijalnoj šteti.“
Ovo nije prvi takav slučaj, slično je bilo prilikom katastrofalnog zemljotresa u februaru 2023, a i požari stalno odnose živote. Prošlog proljeća požar u jednoj istanbulskoj diskoteci odnjeo je 29 života. A neposredno nakon što je izgorio hotel u Boluu, u utorak je odjeknula eksplozija u skijalištu u Sivasu u centralnoj Anadoliji: četiri osobe su povrijeđene, jedna od njih teško.