Holger Bekman (ARD)  [ DW ]

03. 12. 2024. 11:04

Francuskoj prijeti kriza: vlada bi mogla da padne u srijedu

Svi pričaju o političkom haosu u Francuskoj: vlada Mišela Barnijea strahuje da će biti ugrožena stabilnost zemlje, opozicija s lijeva optužuje je da ništa nije učinila za interese većine građana Francuske, a iste takve kritike stižu i od opozicione desnice.

Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen tvrdi da su premijer Barnije i predsjednik Emanuel Makron taj haos sami izazvali. Istina je da postoji velika vjerovatnoća da će Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, u srijedu ostati bez vlade. Razlog je višemjesečni spor oko budžeta za narednu godinu.

Premijer zaobišao parlament

Barnije je htio da Francuskoj nametne neubičajene mjere štednje. Opozicione ljevica i desnica to nisu htjele – barem ne u takvom obliku. Zato je Barnije, bez glasanja u parlamentu, usvojio socijalni budžet, ključni dio svojih planova. Takav korak mu omogućava Ustav (član 49.3).

Trenutna situacija i rastući državni dug Francuske nisu mu ostavili izbora, rekao je Barnije u parlamentu, dok je opozicija glasno negodovala: „U ovom trenutku radi se o odbrani interesa naše zemlje i njenog uticaja u Evropi i svijetu. Zato pribjegavam članu 49.“

Međutim, taj potez ima cijenu: glasanje o nepovjerenju vladi zakazano je za srijedu. Partije koje čine lijevi savez pod nazivom „Novi narodni fronta“, žele da obore Barnijeovu vladu. Baš kao i desničarsko Nacionalno okupljanje.

Barnije pokušao da pridobije Nacionalno okupljanje

Za liderku Nacionalnog okupljanja, Marin Lepen, koja predvodi poslaničku grupu te stranke u parlamentu, situacija je jasna: Barnije nije htio da uvaži ono što je tražilo 11 miliona birača njene stranke. Umjesto toga, premijer je pozvao sve građane da pojedinačno da preuzmu odgovornost. „I upravo to ćemo sada i učiniti“, rekla je Lepen.

Barnije je pokušao da joj izađe u susret: porez na struju za milione potrošača u Francuskoj ipak neće rasti, isto kao ni participacije za ljekove. To je Lepen postavila kao crvenu liniju. Međutim, njeno Nacionalno okupljanje tražilo je ustupke i oko ukidanja automatskog povećanja penzija usklađenog s inflacijom – ali ih nije dobilo.

Ljevica vidi ignorisanje volje birača

Lijeva opozicija se uopšte nije slagala s budžetskim planovima i prije nekoliko nedjelja već je jednom pokrenula glasanje o nepovjerenju Barnijeovoj vladi. To je, međutim, propalo. Matilda Pano, predstavnica ljevice u parlamentu iz partije Nepokorena Francuska, takođe smatra da je volja birača ignorisana. Zato će novi Narodni front podržati to glasanje o nepovjerenju, rekla je.

Dakle, vrlo je vjerovatno da će ekstremna desnica i ljevica glasati zajedno kako bi oborile Barnijea i njegovu vladu. Takva situacija je nešto novo u Francuskoj. Ako vlada u srijedu zaista padne, potpuno je neizvjesno kako će se politički situacija dalje razvijati u zemlji.

Hoće li Makron krenuti potpuno novim putem?

U tom slučaju, predsjednik bi morao da imenuje novog premijera ili premijerku. Međutim, to ne bi promijenilo odnose snaga u parlamentu.

Prema mišljenju pariskog politikologa Iva Sintomera, moguće je da Makron, kao predsjednik, krene potpuno nepoznatim putem.

„Makron bi mogao napraviti nešto poput novog početka s velikim konventima (javnim diskusijama, prim.red.) među stanovništvom“, kaže Sintomer. Na taj način predsjednik bi mogao da dobije mišljenje građana o velikim pitanjima poput klime ili budžeta. „Makron može zatim da formira tehničku vladu, dokle god je to potrebno“, dodaje.

I Lepen pod pritiskom

Ali, čini se da toga neće biti. Lepen se vjerovatno nada da će Makron podnijeti ostavku. Jer, predsjednik snosi punu odgovornost i sada mora donijeti ključne odluke.

Prevremeni predsjednički izbori dali bi Lepen možda posljednju šansu da postane predsjednica Francuske. Ona na tome radi godinama, ali sada joj vrijeme ističe. Trenutno se protiv nje vodi proces zbog zloupotrebe sredstava EU, na čijem kraju bi mogla da izgubi pravo da se kandiduje na izborima – osim ako se izbori ne održe prije donošenja presude.

Međutim, Makronovo povlačenje je malo vjerovatno. Sam je isključio mogućnost ostavke prije kraja svog mandata 2027. Trenutno je u Francuskoj malo šta politički sigurno, osim činjenice da je situacija zaista haotična.