Karla Blajker  [ DW ]

05. 11. 2024. 11:01

Američki izbori: sve manje ljudi vjeruje rezultatima

Danas je utorak 5. novembra, običan radni dan. A ispred biračkih mjesta u SAD često su dugački redovi. Onaj ko je procijenio da nema vremena da satima čeka u redu, taj je u većini američkih saveznih država mogao da glasa i nekoliko sedmica prije.

U Džordžiji je već prvog dana prijevremenih glasanja– a to je bilo još 15. oktobra – glasalo više od 310.000 birača. To je više nego dvostruko više nego prvog dana prijevremenog glasanja na prethodnim predsjedničkim izborima.

Postojala je zato šansa da službenici Izborne komisije Džordžije imaju već od večeras pune ruke posla. Tamošnja vlada je, naime, krajem septembra usvojila pravilo prema kojem glasački listići u njihovoj državi više ne smiju da se prebrojavaju mašinski nego ručno.

To doduše traje duže, ali Komisija ne želi da joj „brzina bude važnija od tačnosti", obrazložila je Žanel King, jedna od pet članica Izborne komisije.

Ko je bolji – čovjek ili mašina?

Ideja da čovjek bolje i tačnije računa od mašine nekima se možda čini očiglednom, ali to nije tačno iz jednog jednostavnog razloga: „Ljudi griješe, to je jednostavno ljudska priroda", kaže Rejčel Kob, profesorka političkih nauka sa Univerziteta Safolk u Bostonu. „Mašine ponekad griješe, ali uređaje možemo da testiramo, da provjeravamo, možemo da popravimo ono što je dovelo do greške."

Generalno, ljudi više griješe jer se, za razliku od mašina, kad-tad umore, ukazuje Kob, koja istražuje proces sprovođenja izbora i s tim povezanu administraciju.

Vjerovatno je to tako vidio i sudija kad je nedavno ukinuo odluku o uvođenju ručnog brojanja. Nikakva obuka nije bila osmišljena za službenike Izborne komisije, a promjena procedure neposredno uoči izbora dovela bi do haosa, ocijenio je sudija Robert Mekbarni, obrazlažući svoju presudu. Zato će se u Džordžiji glasovi na ovim predsjedničkim izborima kao i obično brojati – mašinski.

Pada povjerenje u legitimitet izbora

Taj slučaj u Džordžiji dobro pokazuje problem koji SAD muči već godinama: sve manje Amerikanaca vjeruje da se na izborima u njihovoj zemlji sve odvija ispravno. Anketa Instituta za ispitivanje javnog mnjenja Galup iz septembra 2024. pokazala je da 19 odsto ljudi nema povjerenja u legalnost izbora, niti u legitimitet izbornih rezultata. U 2004. godini bilo ih je samo šest odsto.

Nepovjerenje je pritom raširenije među republikancima – samo 28 odsto njih vjeruje da će na izborima sve biti urađeno kako treba. Godine 2020. bilo ih je 44 procenta, a četiri godine ranije, onda kada je Donald Tramp pobijedio Hilari Klinton, 55 odsto republikanaca vjerovalo je u poštene i zakonite izbore.

„Ako vaš kandidat pobijedi, skloni ste da pretpostavite da je na izborima sve prošlo kako treba", kaže Kob.

Razlog zašto je povjerenje republikanaca od 2020. znatno palo leži u tome što su Tramp i njegove pristalice nepokolebljivi u tome da su izbori 2020. „pokradeni". Manipulisanjem rezultata Trampu je oduzeta pobjeda koja mu je pripadala, tvrde oni. Ta tvrdnja razobličena je nakon pedantnog prebrojavanja glasova i nakon mnogih sudskih presuda, ali Tramp i dalje odbija da prizna da je tada izgubio.

Trampove pristalice imaju većinu u izbornoj komisiji u Džordžiji 

Među Trampovim pristalicama koji nastavljaju da takav stav podržavaju su i tri člana petočlane Izborne komisije Džordžije. Ta većina u saveznoj državi – u kojoj su Tramp i njegova demokratska suparnica Kamala Haris u tijesnoj trci – mogla bi ovog utorka da bude presudna.

Prije četiri godine, Džordžija je bila jedna od država u kojoj su rezultati bili veoma, veoma tijesni. Zato su republikanci tada insistirali na ponovnom prebrojavanju glasova prije nego što su rezultati mogli da budu potvrđeni. Izborna komisija je u značajnoj mjeri uključena u te procese – a od maja ove godine većinu u njoj čine Trampove pristalice.

Kob procjenjuje da je pokušaj uvođenja ručnog prebrojavanja glasova bila politička strategija to troje članova. Nakon sudske odluke, prebrojavanje će se dakle obavljati mašinski kao i prije, ali će već i same izjave iz izborne komisije vjerovatno izazvati sumnje u rezultate u Džordžiji, pogotovo ako brojke ne budu izgledale dobro za Donalda Trampa, smatra Kob.

Može li Izborna komisija Džordžije da utiče na ishod izbora?

Može li uopšte Komisija u jednoj od saveznih država da utiče na ishod kompletnih predsjedničkih izbora? „Ako je prednost velika i ako bi bilo nemoguće da gubitnik dobije potreban broj glasova čak i pri ponovnom prebrojavanju glasova, tada (komisija koja je većinski naklonjena Trampu) nije važna", objašnjava Kob.

Ali, Džordžija jetzv. sving-država, iliti „kolebljiva" država. U njoj su nekad pobjednici demokrate, a nekad republikanci. Demokrate su, recimo, pod Bajdenom 2020. pobijedile sa samo 0,2 procentna boda više glasova. Dakle, moguće je da će izborni rezultati u toj državi na kraju da odluče da li će Haris ili Tramp ući u Bijelu kuću.

U svakom slučaju, među ljudima će biti onih koji ne vjeruju zvaničnom, konačnom rezultatu.

Izbori u SAD generalno su dobro organizovani, ocjenjuje Kob. „Oni koji pomažu na izborima naporno rade da bi obezbijedili da na dan izbora sve bude kako treba. Pritom u ovoj zemlji imamo mnogo zakona koji obezbjeđuju da se identitet svakog glasača provjeri, da se njihovi glasovi prebroje i da se stav biračkog tijela odražava na rezultat", zaključuje Kob.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku