- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
05. 07. 2024. 11:31
Debakl u Avganistanu: šef BND-a odbacuje kritike
Bez borbi i suočavanja sa otporom talibani su 15. avgusta 2021. godine ušli u glavni grad Avganistana, Kabul. Međunarodne snage predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima su bili i pripadnici njemačkog Bundesvera, u žurbi su napustile tu zemlju u koju su ušle nakon islamističkih, terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na Njujork i Vašington.
Vrlo brzo poslije povlačenja, počelo je da se govori o neuspjehu obavještajnih službi u Avganistanu, prvenstveno o neuspjehu njemačkog BND-a (Bundesnachrichtendienst). „Kritike su uobičajena stvar, na to smo se navikli i to je u redu“, rekao je ovog četvrtka (4. jul) šef te tajne službe Bruno Kal govoreći pred Istražnim odborom njemačkog Bundestaga. Potom je ironičnim tonom dodao i da optužbe imaju različiti kvalitet i da mogu da služe različitim ciljevima.
Redovni izvještaji njemačkoj vladi
„BND je decenijama pružao pouzdane informacije koje su spasile mnoge živote“, naglasio je Kal. Prema njegovim riječima, pripadnici te obavještajne službe koja je zadužena za operacije u inostranstvu, uočili su dramatično promjenu vojne situacije u avganistanskim provincijama. Ta zapažanja su uključili u svoje izvještaje koji su podnošeni njemačkoj vladi. „Ono što nismo predvidjeli, bila je brzina kojom su se stvari odvijale“, priznaje Kal.
Dva dana prije pada Kabula, BND je na sjednici kriznog štaba Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu procijenio situaciju potpuno drugačije i isključio mogućnost skorog ulaska talibana u glavni grad. „BND je, kao i sve druge obavještajne službe, vjerovao da će avganistanske vladine snage duže izdržati napade“, kaže Kal. „To se pokazalo kao pogrešna procjena.“
Ključne „prelomne tačke“
Međutim, „na prognozu BND-a utiču i uslovljavaju je određeni faktori, takozvane prelomne tačke“, rekao je Kal. U njih je, kako je objasnio, spadala gotovo potpuna izolacija Kabula, kao i povlačenje američkih snaga i većine zapadnih ambasada. „Nekoliko takvih prelomnih tačaka dogodilo se uoči 15. avgusta", objasnio je Kal razvoj događaja u ključnim danima. „To je prethodno napravljenu prognozu njemačke obavještajne službe učinilo nevažećom.“ Njegova izjava se dakle poklapa sa izjavom bivše zamjenice predsjednika BND-a Tanje fon Uzlar-Glajhen.
Bivši zamjenik ambasadora protivreči BND-u
Ali, potpuno drugačiji utisak je Odbor Bundestaga za istragu o događajima u Avganistanuje dobio u martu od jednog drugog svjedoka: Jana Hendrika van Tila. Van Til je bio zamjenik njemačkog ambasadora u Avganistanu u avgustu 2021. godine i učestvovao je na sjednici Kriznog štaba Ministarstva spoljnih poslova. Tada je podnio izvještaj o talibanima koji su se već nedeljama raspoređivali i širili po Kabulu.
Jan Hendrik van Til je iznio svoje viđenje situacije i to je tada jasno i glasno rekao. Međutim, bivša zamjenica predsjednika BND-a Tanja fon Uzlar-Glajhen iznijela je potpuno drugačiju sliku stanja u Avganistanu, kojoj je on otvoreno protivrečio. Na tvrdnje njemačkog diplomate o opasnosti i opadajućoj borbenoj moći avganistanske vojske nije bilo protivargumenata, naglasio je Jan Hendrik van Til. Sličnu sliku o stanju lokalnih, avganistanskih trupa su na ranijim sjednicama Istražnog odbora iznijeli i američki stručnjaci.
Nesporazumi među zapadnim obavještajnim službama
Predsjednik BND-a priznaje da je možda bilo grešaka u razmjeni informacija među zapadnim obavještajnim službama. On kaže da je uoči 15. avgusta, dana kada je pao Kabul, postojala „određena rupa“ u razmjeni informacija sa prijateljskim tajnim službama. Istovremeno, Kal naglašava da BND ima „najveći mogući interes“ za razjašnjavanje situacije i doprinos istini.
Istražni odbor Bundestaga za istragu događaja u Avganistanu ima još nekoliko mjeseci da privede kraju svoju istragu. Krajem godine bi trebalo da budu saslušani i oni koji su te 2021. bili politički odgovorni – među njima su tadašnji ministar spoljnih poslova Hajko Mas, kao i bivša nemačka kancelarka Angela Merkel.
*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku