Marsel Firstenau  [ DW ]

03. 10. 2023. 14:03

Stanje demokratije u Njemačkoj: vlada bi morala bolje

U njemačkim školama sistem rangiranja je od 1 do 6. Najbolja je jedinica, a šestica znači loše znanje. Takav sistem su dvije organizacije civilnog društva primijenile prilikom ocjenjivanja njemačke vlade sastavljene od tri stranke: Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (FDP). Za implementaciju obećanja demokratije, Savezna vlada je dobila ocjenu 3,5 što je između dovoljan i zadovoljavajući.

Udruženje osnovano 1988. nazvano „Više demokratije“ (Mehr Demokratie) provjerilo je deset obećanja vladajuće koalicije. Ta udruženje je, inače, najveće te vrste na svijetu. Ima više od 10.000 članova i zalaže se za reforme direktne demokratije, izrađuje predloge zakona i pokreće referendume.

U nedavno objavljenoj provjeri demokratije, njemačka vlada dobila je najbolju ocjenu u dvije oblasti: za smanjenje starosne granice kada građani mogu da izađu na izbore sa 18 na 16 godina i za uvođenje građanskih savjeta koji bi trebalo da daju konkretne prijedloge za postupanje.

-pročitajte još: Njemačka 2023. - više desnog ekstremizma i netrpeljivosti prema demokratiji

Loš položaj manjih stranaka?

Organizacija „Više demokratije“ je zadovoljna i sa smanjenjem broja poslanika u Bundestagu. Njemački parlament je veoma veliki čak i sa minimalnih 598 poslanika, ali zbog komplikovanog izbornog sistema on u ovom sazivu broji čak 736 poslanica i poslanika.

No, uprkos odluci o smanjenju broja poslanika, njemačka vlada je za reformu izbornog zakona dobila ocjenu 5 (nedovoljan). Razlog je ukidanje principa po kojem je neka stranka mogla da uđe u parlament čak i ako nije prešla izborni prag od pet odsto – ako ako su najmanje tri njena predstavnika pobijedila u svojim izbornim okruzima. Od tog pravila je na izborima 2021. profitirala stranka Levice. Iako je osvojila nešto manje od pet odsto glasova, zbog tri osvojena direktna mandata dobila je 39 poslanika u Bundestagu.

Portparol udruženja „Više demokratije“ Ralf-Uve Bek za to nema razumijevanja. Stiče se utisak, kaže, da vladajuća koalicija zloupotrebljava svoju moć kako bi uklonila političke protivnike.

-pročitajte još: Koliko su Njemci zadovoljni demokratijom?

Bundestag bez Levice i CSU?

Reforma izbornog zakona mogla bi da dovede do toga da Ljevica, koja trenutno loše stoji u ispitivanjima javnog mnjenja, na sljedećim izborima uopšte i ne uđe u Bundestag. Isto važi i za Hrišćansko-socijalnu uniju CSU, stranku koja postoji samo u Bavarskoj, a koja je na saveznom nivou u trajnoj koaliciji s Hrišćansko-demokratskom unijom (CDU).

Udruženje „Više demokratije“ strahuje da će ubuduće na saveznim izborima biti „izgubljeno“ još više glasova, jer stranke neće preći cenzus. Na prošlim izborima je to bilo oko četiri miliona glasova, a Ralf-Uve Beks računa da bi takvih glasova ubuduće moglo da bude dvostruko više. „Za nas je to razlog da podnesemo tužbu Saveznom ustavnom sudu“, kaže. Na tome se upravo radi i 20. oktobra bi ona trebalo da bude objavljena.

Ključno obećanje u koalicionom ugovoru njemačke vlade je i najavljeni zakon o transparentnosti. Država bi trebalo da se obaveže da opširno odgovori na pitanja građana. U njih spadaju i objašnjenja koja se odnose na lične podatke koji su sačuvani u ustanovama ili na primjer to koje interesne grupe su možda uticale na političke odluke.

Zakon o transparentnosti na čekanju

Originalno je Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo da predloži osnove zakona o transparentnosti još 2022. godine. Ali, o tome se više ne govori. Sada bi prijedlog zakona trebalo da bude donesen tek krajem 2024. Organizacija koja se bori protiv korupcije, „Transparensi internešenal“ (Transparency International) smatra da je to loš znak. „Demokratija je trenutno pod velikim pritiskom s raznih strana i zato je važno jačati demokratsko civilno društvo i učešće građana“, kaže potpredsjednica Transparensija Margarete Bauze.

Ona podsjeća njemačku vladu na njeno sopstveno obećanje u koalicionom ugovoru: „Želimo kroz veću transparentnost da ojačamo našu demokratiju. Vode nas principi otvorenog djelovanja vlade, transparentnost, učešće i saradnja.“

„Transparensi internešenal“ i još osam organizacija civilnog društva već su 2022. Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavili svoj prijedlog zakona o transparentnosti. Ali, poslije toga se ništa nije dogodilo, žali se Margarete Bauze.

„Mi u svom predlogu jasno pokazujemo da Njemačka zaostaje u poređenju s drugim zemljama.“ Pri tome Savezna vlada ne bi morala da gleda van granica Njemačke. U gradu-pokrajini Hamburgu već postoji veoma dobar zakon, kaže ona. „Zato bi mogao da se uzor bude hamburški Zakon o transparentnosti i iz njega može nešto da se nauči.“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.