Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

DW

Žanet Cvink  [ DW ]

26. 01. 2023. 14:35

Šta bi se desilo kad ne bi više bilo snijega?

Nedostatak snega ima dalekosežne posledice - i to ne samo u skijaškim centrima

U Njemačkoj, Francuskoj, Austriji ili u Češkoj – u mnogim skijaškim centrima Evrope ove sezone nema šta da se vidi od zimskih čarolija. Samo bijele staze od vještačkog snijega u zeleno-smeđim pejzažima. Na mnogim mjestima je previše toplo i umjesto snijega pada kiša. A to je problem sa velikim posledicama.

Manje snijega zimi znači manje vode ljeti

„Snijeg igra važnu ulogu u ciklusu vode. On, naime, zadržava vodu tokom određenog vremenskog perioda. Voda koja se nalazi u snijegu ne otiče direktno, već samo ljeti ili u proljeće“, podsjeća Danijel Farinoti, profesor glaciologije na Švajcarskoj višoj školi za tehnologiju (ETH) u Cirihu i Švajcarskom istraživačkom institutu za šume, snijeg i prirodnu sredinu (WSL).

Ako se otapanje snega i obilne padavine poklope, može doći do poplava, kao u februaru 2021. u nemačkom Lojtesdorfu na Rajni

Tek kada se snijeg odmrzne, otopljena voda odlazi u jezera i rijeke, i u podzemne vode. Bez zaštitne funkcije snijega, te vode će nedostajati kasnije tokom godine. Rijeke koje se obično napajaju topljenjem snijega tada imaju niži nivo.

Nedostatak snijega utiče na transport i snabdijevanje strujom

Jedna od njih je Rajna. Za tu rijeku je otopljena voda ključna kao rezerva u mjesecima sa manje padavina ljeti i u jesen. Ali, „otapanje glečera i manje snijega mogli bi u budućnosti da pogoršaju stanje nivoa vode u Rajni, od Bazela do Sjevernog mora“, navodi se u studiji Međunarodne komisije za hidrologiju Rajne (KHR), udruženja naučnih organizacija iz zemalja kroz koje protiče ta rijeka. Predviđa se da će u budućnosti zimi da pada više kiše. Međutim, prema studiji, kiša vjerovatno neće moći da nadoknadi nedostatak otopljene vode.

Rajna je prošlog jula bila previše plitka za neke brodove, a neki su mogli da plove samo sa smanjenim teretom

Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utiču na sve koji koriste vodu duž Rajne – teretni saobraćaj Rajnom mogao bi krajem vijeka da bude otežan u prosjeku više od dva mjeseca godišnje. Elektrane bi mogle da proizvode manje struje, a snabdjevači pijaćom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi da se pripreme za sve češće nestašice. Jer, u toplim, suvim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom.

Bazeni za prilagođavanje na nedostatak snjega

Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni vještački rezervoari za zimske padavine, kaže Mark Cebiš, klimatolog u interdisciplinarnom istraživačkom centru Eurac Research sa sjedištem u Južnom Tirolu. Međutim, to je uvijek intervencija u prirodi i prostor za takve bazene je ograničen, posebno u planinama.

Lak de Tule u Švajcarskoj je alpski rezervoar, tu se skladišti ne samo voda, već i sunčeva energija

Zato prije svega važi sledeće: „Ako se poveća rizik od suše, moramo da štedimo vodu gdje god možemo. I dalje se mnogo vode gubi u poljoprivredi, posebno južno od Alpa, na primjer zbog curenja iz cijevi, i zato što se i dalje često koriste prskalice, što znači da mnogo vode isparava.“

Robert Štajger, geograf i istraživač turizma na Institutu za finansije Univerziteta u Inzbruku, naglašava da se mora razmisliti i o tome šta će se uopšte moći uzgajati u budućnosti. „U dolini italijanske rijeke Po, na primjer, razmišlja se o tome da se uzgaja znatno manje pirinča, jer su za to potrebne veoma velike količine vode“, kaže Štajger, koji je uključen u ekološku organizaciju Protect our Vinters (POV).

Tokom dugotrajne suše u leto 2022. značajno je smanjen prinos pirinča u dolini italijanske reke Po

U Pou u Italiji prošlog ljeta jedva da je uopšte bilo vode. Pored izuzetno toplog sušnog perioda, prethodna zima s vrlo malo snijega i kiše dovela je do dramatično niskog nivoa vode u mnogim evropskim rijekama.

Kako nedostatak snijega šteti planinama

Nedostatak snijega ima mnogo posledica i u samim planinskim predjelima. Prema Štajgerovim riječima, ako zimi umjesto snežnih padavina padaju jake kiše, postoji rizik od odrona – naročito kada se spoje otapanje snijega i jake kiše.

Ogromna ledena lavina u julu 2022. koja je odnela i više ljudskih života, izazvana je topljenjem glečera Marmolada u italijanskim Alpima

Nedostatak snijega takođe ima veliki uticaj na lokalne ekosisteme, objašnjava Danijel Farinoti iz Ciriha. „Bez snijega, ekosistemi koji su navikli na snijeg imaće drugačiji sastav, jer će tada druge vrste da migriraju.“

Pošto sniježna voda koja se otapa sporije curi u tlo, ona se bolje apsorbuje od kišnice koja kratko pada i teče niz padine. Drugim riječima: sniježna voda održava tlo u planinama vlažnim duže od kišnice, a to je, između ostalog, prednost za rast biljaka u proljeće.

Bez snijega manje sunčeve refleksije

Bijeli snijeg takođe reflektuje sunčevu svjetlost. Bez toga, tlo se brže zagrijava i postaje suvo. Na suvom tlu kiša takođe brže otiče umjesto da curi u tlo. Suvo tlo može i da poveća rizik od požara, kaže Danijel Farinoti. A suša takođe podstiče i štetočine. U Južnom Tirolu, Mark Cebiš izvještava o povećanju zaraze štetočinama potkornjacima, kojima je drveće oslabljeno zbog suše, lak plen.

Beli sneg odbija sunčevu svetlost, održavajući tlo hladnim, a kasnije vlažnim

Polarni predjeli su, gledano iz globalne perspektive, posebno važni- Prije svega morski led, ali i velika zavijana područja tundre, na primjer u sjevernoj Skandinaviji ili u Sibiru.

Novi snijeg je važan i za svjetske glečere. Samo ako su ljeti prekriveni snijegom, ispod njega mogu da formiraju led. „Ako nema snijega, glečer je već izgubljen.“

Vještački snijeg ili plastične folije ne mogu da zamijene snijeg

Zamjena ili skladištenje snijega gotovo je nemoguće. To je veoma skupo i izvodljivo samo na lokalnom nivou – i samo ako za to postoji ekonomski interes, na primjer za zimske sportove, naglašava istraživač turizma Štajger. Proizvodnja vještačkog snijega troši mnogo energije i mnogo vode, a u mnogim regionima, slažu se svi stručnjaci, u budućnosti će jednostavno biti previše toplo za vještački snijeg.

Pokrivanje leda glečera folijom veoma je složen postupak: na ovoj fotografiji je glečer Rone blizu Obervalda u Švajcarskoj

Prema Štajgeru, skladištenje snijega uz pomoć bijelih plastičnih folija, na primjer na glečerima, veoma je komplikovano. „Potrebno je nekoliko nedjelja da se te folije postave i ponovo skinu. Takođe je otkriveno da mikroplastika iz folija odlazi u prirodnu sredinu.“

Prema Danijelu Farinotiju, postoji samo jedna stvar koja može da pomogne da se, koliko god je to moguće, spriječi da svijet ostane bez snijega: „Staviti pod kontrolu klimatske promjene. Mi zapravo imamo najveći uticaj na emisije ugljen dioksida. Mislim da je to mnogo lakše nego sve druge tehničke mjere.“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније