B.B. [ Mina ]

AI najviše ugrožava onlajn medije, ali ozbiljno novinarstvo može opstati

Onlajn mediji najviše su ugroženi razvojem vještačke inteligencije (AI), ali ozbiljno novinarstvo može da opstane uz odgovoran pristup, kritičko razmišljanje i inovativna rješenja, ocijenili su sagovornici agencije MINA.

Novinar dnevnog lista "Vijesti" Balša Rudović kazao je da vještačku inteligenciju koristi kao pomoćni alat u pisanju tekstova.

"Na primjer u formatiranju, prevodu, sažimanju dokumenata s velikim brojem stranica, traženju informacija, stilskim ili gramatičkim ispravkama“, rekao je Rudović.

On smatra da AI može da pomogne u novinarstvu, prije svega u efikasnosti rađenja posla, jer „oslobađa“ dosta vremena vršenjem rutinskih zadataka.

"Međutim, AI ne treba u potpunosti vjerovati, pa je potrebno do tančina „čekirati“ informacije koje daje“, istakao je Rudović.

On je kazao da, uz precizne instrukcije, AI može biti od određene koristi u pisanju tekstova.

"Ipak, u tom scenariju najbolje je ograničiti takvu vrstu pomoći na nekoliko rečenica, jer što više materijala sistem obrađuje, veća je i šansa da će početi da pravi greške, odaljujući se od početnog zadatka“, dodao je Rudović.

On je naveo da ne može da tvrdi da nikad nije nasjeo na AI generisanu lažnu informaciju.

Opasnost koju predstavlja AI jesu prije svega realistični videi, koji na prvi pogled djeluju kao stvarnost.

"Već smo imali primjere da se takvi snimci koristi u svrhu političke propagande, a da su posebno ciljani stariji glasači, koji imaju manju šansu da prepoznaju da su snimci zapravo rad AI“, naveo je Rudović.

On je, odgovarajući na pitanje koji je medij najviše ugrožen od AI, kazao da su to onlajn i štampani mediji.

„Ipak, pojava AI je samo nastavak krize koja je počela prije dvije decenije, a koja se posebno intenzivirala u posljednjih deset godina. Pojava društvenih mreža u značajnoj mjeri oduzela je moć medijskoj industriji, jer je time razbijen monopol plasiranja narativa i informisanja javnosti“, rekao je Rudović.

On je kazao da to, s jedne strane, može doprinijeti demokratizaciji društva, a s druge, njegovom „padu“.

„Brzo širenje dezinformacija i kontrola onoga o čemu se priča je oprobani recept bilo koje propagandne mašine, s tim što su društvene mreže mnogo efektnije u tom pogledu od tradicionalnih medija“, naveo je Rudović.

On je kazao da je teško reći da li će novinari uspjeti da dobiju bitku sa AI.

„Ali smatram da odgovornim pristupom, inovativnim rješenjima i razmišljanjem o budućnosti, ozbiljno novinarstvo može da opstane, kao vrijedan aspekt razvijenog društva“, rekao je Rudović.

Novinarka portala CDM Slađana Đukanović kazala je da AI koristi u potrazi informacija.

„AI može biti korisno sredstvo za brzu obradu podataka, generisanje prvih nacrta, potragu ključnih dokumenata, ali je od presudne važnosti imati kontrolu. Važno je koristiti provjerene izvore i primijeniti kritičko razmišljanje. Ja se, recimo, uvijek trudim da provjerim podatke prije nego što ih smatram tačnim“, dodala je Đukanović.

Ona smatra da su tradicionalni mediji najviše ugroženi od AI.

Prema njenim riječima, novinari u „bici“ protiv AI imaju šansu da sačuvaju kredibilitet ako se fokusiraju na istraživanje i provjeru činjenica, kontekstualizaciju i analizu koja AI ne može samostalno pružiti.

„Dakle, bitka nije izgubljena, ali zahtijeva promjenu pristupa i razvoj novih vještina, posebno u provjeri informacija i borbi protiv dezinformacija“, smatra Đukanović.

Novinarka portala RTCG Katarina Rabrenović rekla je da AI novinarima može da bude dobar pomoćni alat, ali ako se koristi oprezno.

“Iako je nekad saveznik - da ubrza pretragu informacija na primjer, vrlo je važno da znate da ga koristite i da mu ne vjerujete u potpunosti. Sve treba provjeriti”, navela je Rabrenović.

Ona je rekla da se svakodnevno susrijeće sa AI sadržajem, dodajući da se na prvi pogled radi o autentičnom informacijama.

“Više puta sam pročitala nešto što je možda djelovalo uvjerljivo, ali malim “istraživanjem” jasno vidite da to nije istinita informacija”, kazala je Rabrenović.

Odgovarajući na pitanje koji medij je najviše ugrožen od AI, Rabrenović smatra da su to onlajn mediji.

“Kada su u pitanju mediji, na udaru su najčešće portali, jer se tu informacije brzo plasiraju, a AI automatski generiše informacije mnogo brže nego što to radi čovjek”, rekla je Rabrenović.

Ona je kazala da AI ne može da zamijeni osjećaj i kritičko razmišljanje kod novinara, “koliko god da je naizgled savršen”.

Odgovarajući na pitanje da li misli da će novinari uspjeti da dobiju bitku kontrolisanja informacija koje oblikuju javnost, Rabrenović je istakla da vjeruje u to.

“Vjerujem da novinari mogu zadržati ključnu ulogu u tom procesu. Mislim da to i ne mora da bude bitka, novinar može da iskoristi prednosti koje mu AI pruža, ali da se uvijek oslanja na sebe, svoje kritičko promišljanje, intuiciju, iskustvo”, rekla je Rabrenović.

Novinar portala Raskrinkavanje.me, Marko Vukajlović, kazao je da je u prethodnih nekoliko godina evidentan porast sadržaja koji je generisan putem AI.

“Narativi koji se pokušavaju progurati ovim putem variraju: od geopolitike, preko klimatskih promjena, pa sve do distopijske budućnosti u kojoj će nas navodno mašine porobiti”, rekao je Vukajlović.

On je dodao da je primjetan i porast “deepfake” videa, odnosno sadržaja u kojima se lažno koriste lica poznatih ličnosti, poput političara, doktora, novinara, koji navodno promovišu ili zagovaraju razne preparate i ideje.

"Praksa do sada je pokazala da porast AI sadržaja, koji navodi na pogrešne zaključke, ide ruku pod ruku sa razvojem AI alata, od kojih su brojni dostupni za besplatno preuzimanje, uz određeni free trial period, ili za malu nadoknadu”, rekao je Vukajković.

On je rekao da je u posljednjih pola godine Raskrinkavanje.me analiziralo više od 100 sadržaja, koji su imali AI elemente.

“To ne znači da se radi o konačnom broju. Naša metodologija je striktna i ponekad se dešava da, kada naiđemo na AI sadržaj za koji se golim okom može to i utvrditi, jednostavno nemamo dovoljno relevantnih podataka kako bi to i dokazali. Svemu tome treba dodati da su crnogorski mediji poprilično “disciplinovani” i da rijetko objave neku informaciju koja u sebi sadrži AI, a da to nije naznačeno”, kazao je Vukajlović.

On je naveo da veći problem predstavljaju društvene mreže, gdje postoje stranice i profili sa desetinama, ako ne i stotinama hiljada pratilaca, koji takav sadržaj namjerno, ili bez provjere plasiraju.

“Prema nekim istraživanjima, projekcije su da će samo u narednoj godini dezinformacione kampanje uz pomoć AI alata porasti za 400 do 700 odsto u Evropi”, rekao je Vukajlović.

Kako je dodao, ako se uzme u obzir da se dezinformacioni tok “preliva”, odnosno da takvi sadržaji iz Evrope i ostatka svijeta brzo dolaze i do Crne Gore, “onda postaje jasnije koja je magnituda ovog problema i šta nas tek očekuje”.

Vukajlović je rekao da još nema odgovora da li je AI prilika ili prijetnja.

“Nije nužno razmišljati kako se odbraniti od vještačke inteligencije. Pitanje koje bi prethodilo moglo bi da glasi: kako se odbraniti od aktera koji koriste AI u manipulativne svrhe zarad ostvarivanja svojih ciljeva? Svakako, odgovor na oba pitanja bio bi - nezavisno, tačno i objektivno novinarstvo”, kazao je Vukajlović.

On smatra da AI najveću prijetnju sigurno predstavlja po društvene mreže, odnosno za korisnike društvenih mreža.

“One su de fakto postale medij, ali koji nije striktno regulisan. Zato predstavlja pogodno tle za širenje dezinformacija i propagande”, rekao je Vukajlović.